"Članovi Misije predviđaju da će realni BDP porasti 3,1 posto u 2017. i 2,8 posto u 2018. Najveći poticaj rastu daju privatna potrošnja i turizam. Investicije su usporene, ali predviđa se da će se povećati u idućem razdoblju, kako se bude poboljšavala apsorpcija sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a i postupno privodilo kraju razduživanje privatnog sektora. (...) Unatoč oporavku, BDP po stanovniku i zaposlenost nisu još dosegnuli razine na kojima su bili prije globalne financijske krize. Ako se ne provedu ključne strukturne reforme, predviđa se da će se rast u srednjoročnom razdoblju usporiti prema potencijalnoj stopi od približno 2 posto, što je niže od rasta u usporedivim zemljama", stoji u zaključnoj izjavi.

 Izjava je objavljena nakon što su se članovi Misije MMF-a, predvođeni Khaledom Sakrom, od 17. do 27. listopada u Zagrebu susreli s ministrom financija Zdravkom Marićem, ministricom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadom Murganić, guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem, Povjerenstvom za fiskalnu politiku Sabora te drugim dužnosnicima i predstavnicima poslovne zajednice, sindikata i akademske zajednice.

Ističe se da postoje i pozitivni rizici za projekcije, ali da ravnoteža rizika ima negativan predznak, ponaprije zbog rizika Agrokora i kašnjenja reformi.

 "Privatna potrošnja, turizam i povoljni uvjeti u zemljama trgovinskim partnerima mogli bi i nadalje rezultirati nepredviđenim pozitivnim utjecajima. Utjecaj krize Agrokora zasad je pod kontrolom, ali njegovo restrukturiranje i dalje traje, pa bi se još uvijek mogli pojaviti negativni rizici. Ostali negativni rizici uključuju daljnje kašnjenje s provedbom strukturnih i fiskalnih reformi. Predviđa se nastavak smanjenja vanjskog duga, javnog duga i potreba za financiranjem. Međutim, isti će ostati znatni, zbog čega će gospodarstvo i nadalje biti ranjivo prema povećanju globalnih kamatnih stopa", ocjenjuju iz MMF-a.

 Članovi Misije predviđaju i da će manjak proračuna opće države u 2017. iznositi približno 0,9 posto BDP-a, ali navode i da je "nužno iskoristiti svaku priliku za racionalizaciju rashoda u preostalom dijelu godine".

"Uspješna provedba proračuna za 2018. rezultirala bi uglavnom sličnim ukupnim proračunskim manjkom (0,8 posto BDP-a). Članovi Misije predviđaju da bi se postupnom konsolidacijom, predviđenom u Programu konvergencije hrvatskih vlasti, manjak mogao naposljetku pretvoriti u blagi višak i javni dug smanjiti na približno 65 posto BDP-a do 2022.", stoji u izjavi.

Ističe se i da bi, s obzirom na relativno dobre izglede za rast u kratkoročnom razdoblju, "bilo poželjno, zbog negativnih rizika, težiti bržem smanjenju i nadalje visokog javnog duga u idućem razdoblju, što bi pomoglo stvaranju fiskalnog prostora koji se može iskoristiti u slučaju usporavanja gospodarske aktivnosti" te stoga preporučuju dodatne mjere, kojima bi se javni dug do 2022. godine smanjio ispod 60 posto BDP-a.

Dodatnu konsolidaciju, ističu, trebalo bi pratiti poboljšanje strukture prihoda i rashoda kako bi se potpomogao rast i stvaranje radnih mjesta.

Osvrću se i na pitanje poreza na nekretnine, navodeći da bi "suvremen i pravedniji porez na imovinu mogao omogućiti smanjenje poreza koji su manje poticajni za rast". "Suvremen i dobro osmišljen porez na nekretnine, zasnovan na objektivnim kriterijima, bio bi pravedniji i stvorio bi veće prihode u odnosu na postojeću komunalnu naknadu. Tim bi se dodatnim prihodima moglo kompenzirati daljnje smanjenje opterećenja porezom na dohodak, parafiskalnih nameta, pa i PDV-a. Važno je da svako smanjenje poreznih stopa ima neutralan učinak na prihode", drže u MMF-u. 

 U izjavi se hrvatsku vlast potiče na "ograničavanje rasta već ionako visoke mase plaća, koja zahtijeva provedbu reforme državne uprave kojom bi se postupno smanjio velik broj zaposlenih u javnom sektoru i omogućilo nagrađivanje prema učinku te time pridonijelo poboljšanju pružanja javnih usluga".

U javnom se sektoru posebno naglašava potreba reformi u zdravstvenom sektoru, kako bi on prestao akumulirati nove i smanjio dospjele neplaćene obveze. Smatraju i da treba povećati doprinose za dopunsko osiguranje i poboljšati njihovo prikupljanje ukidanjem izuzeća, a ističu i da se učinkovitost tog sektora treba unaprijediti smanjenjem velikog broja specijaliziranih centara i centralizacijom nabave.

 "Također, treba razmotriti vraćanje zavoda za zdravstveno osiguranje u okvire državne riznice da bi se postigla bolja kontrola nad dospjelim neplaćenim obvezama", preporučuju iz MMF-a.

Ocjenjuju da niti hrvatski mirovinski sustav nije na održivoj putanji te kažu da je i tu nužno provesti ključne reforme da bi se riješile stalno prisutne neravnoteže, posebice postupno povećati dob za umirovljenje i "smanjiti izdašne poticaje za prijevremeno umirovljenje".

Uz ocjenu stanja u bankovnog sustava članovi Misije MMF-a ocjenjuju, uz ostalo, da su "bonitetna ograničenja izloženosti doprinijela ograničavanju utjecaja krize Agrokora".

No, iz MMF-a ističu da bi, "iako je stečajno zakonodavstvo za velika poduzeća poboljšano u sklopu reakcije na krizu Agrokora, bilo korisno identificirati i ukloniti sve preostale manjkavosti koje utječu na korporativno upravljanje, računovodstvene i revizijske standarde te insolventnost i prava vjerovnika".

 "U međuvremenu, u cilju ograničavanja izazova vezanih uz Agrokor, važno je nastaviti s napretkom u njegovom restrukturiranju i o tome pravodobno i transparentno obavještavati javnost", drže u MMF-u.

Osvrću se i na pokretanje javne rasprave o prednostima i nedostacima uvođenja eura, navodeći da, "iako bi uvođenje eura eliminiralo sadašnju ograničenu neovisnost monetarne politike", tečajni rizik bi se u velikoj mjeri smanjio, a snizili bi se i transakcijski troškovi.

 "Međutim, kako bi se što je više moguće povećale koristi i smanjili rizici od priključivanja valutnoj uniji, ključno je povećati dinamiku i otpornost gospodarstva ubrzanjem strukturnih reformi. Također je nužno brzo smanjiti javni dug da bi se stvorio fiskalni prostor pomoću kojega bi se mogao podupirati rast u budućim razdobljima usporavanja gospodarske aktivnosti", poručuju iz MMF-a.

 "Trenutačni uzlet trebalo bi iskoristiti za daljnju provedbu strukturnih reformi. Te se reforme provode sporo, što je najveća prepreka poboljšanju konkurentnosti i povećanju razine dohotka Hrvatske. Kako bi se potaknula ulaganja, uključujući inozemna izravna ulaganja, potencijalni rast i stvaranje radnih mjesta, nužno je smanjiti administrativno opterećenje poslovanja, povećati fleksibilnost tržišta rada, povećati učinkovitost javnog sektora te unaprijediti vlasnička prava i sudske postupke", zaključuje se u izjavi.