Kao dar s neba, na račun Republike Hrvatske ovih će dana sjesti sredstva u protuvrijednosti od 450 milijuna dolara, koliko iznosi udjel zemlje u MMF-ovim specijalnim pravima vučenja (SDR). Ta međunarodna institucija, naime, doznačit će svojim članicama sredstva u vrijednosti od 316 milijardi dolara za borbu protiv krize, a dio tog novca pripada i Hrvatskoj, piše Jutarnji list.

Do 28. kolovoza, kada je predviđena tzv. alokacija prve rate, svaka bi zemlja trebala donijeti odluku o njenom prihvaćanju, a na dnevnom redu hrvatske Vlade, prema neslužbenim informacijama, naći će se u četvrtak.

Riječ je o provedbi travanjskog dogovora grupe zemalja G20 u Londonu kojim je utvrđeno da će na izvlačenje svijeta iz recesije biti ukupno utrošeno 1,1 bilijun dolara. U skladu s tim, Odbor direktora MMF-a donio je prije desetak dana odluku o alokaciji SDR-ova koji su namijenjeni za jačanje deviznih rezervi zemalja članica.

U trenutku kada je svaki dolar ili euro postao dragocjen, ovaj dobitak iz MMF-a Vladu je sigurno obradovao, premda nije namijenjen proračunu. O tome hoće li ih uopće koristiti ili ne svaka zemlja odlučuje za sebe, ali novac bi prvenstveno trebao biti iskorišten za jačanje vanjske likvidnosti zemlje, primjerice otplatu vanjskog duga ili obranu tečaja.

S obzirom na to da Hrvatskoj već u prvom kvartalu iduće godine na naplatu dolazi 500 milijuna eura vanjskog duga, taj bi se problem u dobroj mjeri riješio novcem MMF-a. Ipak, teoretski postoji mogućnost da se novac “skrene” u proračun, pa će se tek vidjeti na koji će način biti iskorišten. No, u Vladi, čini se, o tome i ne razmišljaju. Planovi financiranja proračuna ostaju “kao da se ništa nije dogodilo”. To znači da se dio proračunskog deficita i dalje planira pokriti zaduživanjem na međunarodnom tržištu. Hoće li to biti u Europi ili Aziji, još nije odlučeno i ovisit će o raspoloženju ulagača.

To što će za koji dan raspolagati Fondovim SDR-ovima, koji se doznačuju na račun u centralnoj banci, za Vladu još ništa ne znači jer su ta sredstva suštinski neupotrebljiva. Ako ih odluči koristiti, Vlada mora donijeti novu odluku i zatražiti njihovu konverziju u eure ili dolare.

Na njih će plaćati zanemarive kamate od 0,3 posto, a za iznos korištenih sredstva povećava se i inozemni dug. Bez obzira na to hoće ili ih koristiti i na koji način, pomoć MMF-a za mnoge će zemlje značiti veliko olakšanje.