Hrvatsko gospodarstvo ostvarilo je dobre rezultate no potrebno je ubrzati konvergenciju s EU-om, teško stečeni fiskalni rezultati krhki su i treba ih pažljivo čuvati, dinamičnija država ključna je za buduće gospodarske izglede, neke su od ocjena Izvršnog odbora MMF-a, koji je zaključio konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je krajem prošloga tjedna (14. veljače) zaključio konzultacije s Hrvatskom u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a, a u srijedu je priopćenje i opširno izvješće Misije MMF-a objavilo na svojim internet stranicama.
Misija MMF-a je od 3. do 16. prosinca prošle godine boravila u Hrvatskoj u okviru godišnjih konzultacija sa zemljama članicama, te je na kraju tog posjeta objavila zaključnu izjavu. Nakon povratka u sjedište MMF-a, Misija je pripremila izvješće koje je temelj za raspravu Izvršnog odbora MMF-a, koji je ovaj put razmotrio i usvojio mišljenje Misije bez sazivanja sastanka (u okviru tzv. LOT postupka kada se složi da se prijedlog može razmotriti bez sazivanja formalnih rasprava).
vezane vijesti
U danas objavljenom priopćenju Izvršni odbor ističe kako je u 2019. Hrvatska petu godinu za redom ostvarila solidan gospodarski rast, ponovno u velikoj mjeri temeljen na privatnoj potrošnji i turizmu. Očekuje se da će gospodarski rast blago usporiti, a u MMF-u očekuju i nastavak smanjenja javnog i inozemnog duga.
"Tempo fiskalne konsolidacije nastavio se usporavati u 2019., pri čemu se ocjenjuje da će proračun biti blizu ravnoteže. Očekuje se da će nedavno ugovoreno povećanje plaća u javnom sektoru dovesti do porasta tekuće potrošnje u 2020. Iako će gospodarska aktivnost nastaviti generirati izdašne proračunske prihode, očekuje se da će se u 2020. ostvariti blagi manjak proračuna, djelomično uslijed dodatnih smanjenja poreza", navodi se u priopćenju, uz napomenu da bi potencijalne obveze također mogle u narednim godinama stvarati pritisak na saldo proračuna.
Hrvatska trenutno planira ulazak u tečajni mehanizam ERM II sredinom 2020.godine, te u konačnici ulazak u europodručje, podsjećaju iz MMF-a.
Izvršni odbor u svojim ocjenama ističe da je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo dobre rezultate, no potrebno je ubrzati konvergenciju s EU-om.
"Hrvatsko je gospodarstvo ojačalo u proteklih pet godina. Tome je u velikoj mjeri pridonijelo čvrsto upravljanje proračunom i vješta politika središnje banke. Posljedično, smanjen je javni dug kao i kamatne stope, čime se stvorio prostor za snažnu ekspanziju privatnog sektora temeljenu na potrošnji", navode pritom iz MMF-a.
Dodaju kako se nezaposlenost smanjila, plaće rastu, a inflacija je i nadalje prigušena. "No, u posljednjem desetljeću Hrvatska je tek neznatno smanjila odstupanje od prosjeka EU-a u pogledu dohotka po stanovniku, a emigracija mladih i nadalje je problem", naglašavaju iz MMF-a.
Izvršni odbor ocjenjuje i da su "teško stečeni fiskalni rezultati krhki i treba ih pažljivo čuvati".
"Dok se omjer javnog duga i BDP-a nastavlja smanjivati zbog snažne gospodarske aktivnosti, fiskalni su rezultati u posljednje vrijeme opterećeni nizom zahtjeva za povećanjem državne potrošnje", navodi MMF, dodajući kako stoga članovi Misije MMF-a podržavaju odluku hrvatskih vlasti da ne smanji ukupnu stopu PDV-a te preporučuju da se u ovoj fazi ne smanjuju ni bilo koji drugi porezi.
Izvršni odbor MMF-a ocjenjuje i da je "dinamičnija država ključna za buduće gospodarske izglede".
"Trenutačno je proračun previše rigidan i gubi sposobnost poticanja gospodarskog rasta", ističu iz MMF-a, podsjećajući da članovi Misije preporučuju preusmjeravanje prioriteta potrošnje prema povećanju i poboljšanju javnih investicija.
"Bolja apsorpcija sredstava iz EU fondova mogla bi olakšati to preusmjeravanje prioriteta no ona ne može biti zamjena za obuhvatnije reforme troškovne strukture javne uprave, mirovinskog i zdravstvenog sustava, te fiskalnih i teritorijalnih odnosa između različitih razina države", naglašavaju iz MMF-a.
Ističu kako je potrebno jače modernizirati upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu te kako bi "ubrzavanje digitalizacije javne uprave i primjena tehnoloških unaprjeđenja u svrhu kvalitetnijeg ciljanja socijalnih davanja također pomogli u stvaranju dinamičnije države".
Izvršni odbor ocjenjuje i kako će "obnavljanje kapitalnog fonda i poboljšanje poslovne klime potaknuti povećanje potencijalnog rasta".
Navode pritom kako je za pozdraviti nedavno smanjenje administrativnog i fiskalnog opterećenja poslovnog sektora, ali i kako članovi Misije potiču daljnji napredak u području jačanja digitalnih javnih usluga i prilagodbe zakonodavstva radi lakše integracije Hrvatske u Jedinstveno digitalno tržište EU-a.
"Potrebno je eliminirati prepreke u reguliranim zanimanjima i preostale parafiskalne namete. No, poslovna aktivnost ne može napredovati bez obnove kapitalnog fonda. Hrvatska se treba usredotočiti na područja u kojima su potrebna poboljšanja fizičke infrastrukture (npr. željeznica za potrebe prijevoza tereta, zbrinjavanje krutog otpada i otpadnih voda), istovremeno vodeći računa o poboljšanju svoje tehnološke infrastrukture kako bi se uspjela dobro pozicionirati u sljedećoj generaciji europskih lanaca vrijednosti i proširiti svoju gospodarsku bazu u području informacijske i komunikacijske tehnologije i poslovnih usluga. Politike u primarnom, sekundarnom, tercijarnom i daljnjem obrazovanju trebaju pratiti te promjene", ističu iz MMF-a.
Izvršni odbor ocjenjuje da treba kontinuirano preispitivati makrobonitetne aktivnosti kako bi se spriječilo prekomjerno kreditiranje.
"Bankovno kreditiranje privatnog sektora - u prvom redu stanovništva - snažno je. Cijene stambenih nekretnina u glavnom gradu i na obalnim područjima rastu. Iako trenutno nema mnogo razloga za zabrinutost, važno je spriječiti potencijalne probleme u budućnosti. Čini se da je nedavna HNB-ova preporuka bankama da pažljivije odobravaju dugoročne neosigurane potrošačke kredite polučile željene učinke. Dođe li do ubrzanja rasta cijena nekretnina ili prelaska na druge oblike kreditiranja stanovništva trebalo bi dobro razmotriti snažnije nadzorne reakcije", smatraju u MMF-u.
Pritom navode kako je potrebno ponovno uspostaviti rad registra obveza po kreditima te kako bi trebalo razmotriti uključivanje svih dugova u prošireni omjer otplate duga i dohotka.
Poboljšanje učinkovitosti stečajnih postupaka (npr. putem izvansudskih nagodbi) pridonijelo bi daljnjem razduživanju privatnog sektora, zaključuje se u priopćenju Izvršnog odbora MMF-a koje je na hrvatskom objavljeno na internet stranicama Hrvatske narodne banke.
