Ured za kontrolu inozemne imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija prošloga je petka objavio popis pojedinaca i poslovnih subjekata obuhvaćenih sankcijama ruskoj naftnoj industriji. Na popisu se našla i Naftna industrija Srbije (NIS). Uprava te kompanije, ali i preostali dioničari dobili su rok od 45 dana, do 25. veljače, za promjenu vlasničke strukture kako se sankcije ne bi aktivirale.

Podsjetimo, ruski Gazprom Neft ima točno 50 posto udjela u NIS-u. Još 5,6 posto ima njihova matična kompanija, Gazprom. Ovakav omjer u vlasničkim udjelima je posljedica toga što Gazprom još uvijek nije obuhvaćen sankcijama Europske unije, za razliku od Gazprom Nefta te je jedini izlaz promjena vlasničke strukture.

Republika Srbija ima 29,87 posto dionica, a ostalo je u rukama građana, zaposlenih i bivših zaposlenih te drugih malih dioničara. Procjenjuje se kako bi budući kupac ruskog udjela trebao izdvojiti između 700 milijuna i 1,5 milijarde eura, kako je procijenio beogradski broker Nenad Gujaničić za NIN. To je znatno više od 400 milijuna eura, za koliko je udio u NIS-u prodan Rusima 2008. godine.

'Vrijednost NIS-a, prema cijenama dionica na Beogradskoj burzi, koje su u dva dana pale za oko 10 posto, spustila se na manje od milijardu eura. Tržišna vrijednost NIS-a na burzi varira u posljednjih nekoliko godina između milijardu i 1,3 milijarde eura, ali aktualne cijene dionica na Beogradskoj burzi ne treba se prihvatiti zdravo za gotovo', ocijenio je Gujaničić.

Zapadni kapital

Kolika god vrijednost ruskog udjela u NIS-u bila, jasno je da mali dioničari nemaju novca za preuzimanje većeg paketa dionica. Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić je, uz traženje za produljenjem roka za 'uklanjanje ruskog utjecaja' iz NIS-a, poručio kako će država otkupiti udjele u NIS-u, ako se ne pronađe neki drugi kupac.

'Vrijeme je za stratešku analizu. Možda je trenutak za razmatranje promjene vlasničke strukture NIS-a, jer ovakve situacije testiraju odnose i postavljaju temelje za buduće sporazume', rekao je za Kurir stručnjak za strateški menadžment, Mihajlo Rabrenović.

No, pitanje je tko će kupiti ruski udio NIS-a? Kao jednu od opcija, Boban Bogdanović, politički disident i sigurnosni analitičar za Zapadni Balkan u svojoj objavi na X-u otvorio je mogućnost da Shell uđe na tržište Srbije. On je ujedno jedan od rijetkih u Srbiji koji pozdravljaju uvođenje sankcija NIS-u.

Otkud Srbiji novac?

Vučić je još ranije spomenuo kako želi da Srbija postane većinski vlasnik NIS-a. 'Ako bismo išli u tom smjeru (prodaje udjela, op.a.), pokušat ćemo to izbjeći, ali ako tako bude, ne bismo prodavali NIS drugima, kompaniju bismo kupili mi. Imamo taj novac na računu i možemo kupiti, ali to je pitanje za Amerikance. Objasnit ćemo da ćemo mi to kupiti, ali da taj novac ide Rusima i može otići za kupnju oružja', objasnio je ranije Vučić.

Tu se, naravno, postavlja pitanje otkud Srbiji novac. Ako ne bude znatnijeg rebalansa proračuna, moguće je da će susjedna nam zemlja podići nove zajmove u zemljama koje su već uložile znatan novac u tamošnju industriju i infrastrukturu, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kine.

Na Daleki istok uputila se ministrica gospodarstva Adrijana Mesarović, koja je, između ostalog, o ekonomskoj suradnji razgovarala s vodstvom pokrajine Jiangsu, druge po BDP-u u cijeloj Kini, piše Tanjug. Je li to potencijalni dogovor o novim investicijama ili ekonomskom financiranju, nije poznato. Naime, u kuloarima postoji teorija da bi NIS mogao preuzeti javni investitor, vjerojatno Kineska investicijska kompanija (CIC).

Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, smatra da postoji mogućnost da kompaniju zaista preuzme država, čak i u 100-postotnom udjelu, ali zbog 'džentlmenskog dogovora'. 'Možda Rusi pristanu da im mi platimo, a da nam novac vrate i povrate vlasništvo kad se ukinu sankcije i prođe rat', rekao je profesor Savić za Vreme.

Stručnjak za energetiku, Miodrag Kapor, uvjerenja je da bi Rusi mogli biti kooperativni samo do mjere dok preuzmu ključne dijelove kompanije. Upozorio je da je ovo prilika za postavljanje profesionalnog menadžera, a ne nekog 'srpsko-ruskog direktora'.

Odobrenje iz Washingtona

Treća opcija je 'neprijateljstvo preuzimanje', odnosno nacionalizacija kompanije, pri čemu bi Srbija morala Gazpromu i Gazpromnjeftu isplatiti punu vrijednost kompanije. No, četvrto rješenje dolazi iz susjedstva.

Mađarski premijer Viktor Orban navodno je još krajem prošle godine spomenuo Vučiću ideju da MOL otkupi ruski udio u NIS-u. No, kako piše Poslovni dnevnik, ovaj scenarij nitko ne želi potvrditi, ali ni demantirati. NIN je pisao o tome kako je još ranije, prije američkih sankcija, za kupnju NIS-a bila zainteresirana azerbajdžanska kompanija SOCAR. Potonja opcija je teško izgledna, s obzirom na to da je nedavno obustavljena isporuka plina iz Azerbajdžana.

Kako bilo, Vučić je potvrdio da svako eventualno preuzimanje, odnosno promjenu vlasništva u NIS-u moraju odobriti američke vlasti. Osim toga, zbog potencijalnih sankcija, posljedice će osjetiti tri zemlje.

Utjecaj na tri zemlje

Naime, nafta i naftni derivati u Srbiju dolaze iz nekoliko izvora, no daleko najznačajniji je Jadranski naftovod (Janaf) d.d. Od luke u Omišlju do rafinerija u Novom Sadu i Pančevu prolazi ukupno 95 posto uvoza nafte u Srbiju. Sankcije bi značile i zatvaranje dotoka nafte iz tog smjera, što bi Srbiju ostavilo bez derivata, a Hrvatsku, odnosno Janaf bez novca.

Naime, Janaf je s NIS-om sklopio ugovor o isporuci ukupno 10 milijuna tona sirove nafte od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2026. godine. NIS je najveći inozemni partner Janafa, piše Forbes, dodajući da domaća energetska kompanija posluje s još četiri tvrtke povezane s Rusima. No, kako su prihodi Janafa u prvih devet mjeseci prošle godine iznosili gotovo 100 milijuna eura, od čega je 65 posto stiglo upravo zbog transporta nafte, jasno je da bi američke sankcije bile jak udarac i za hrvatsku kompaniju.

'Moramo naći održivo rješenje koje je dobro i za Janaf i za gospodarstvo Srbije. Mislim da nikom nije u interesu da bilo tko pa ni Srbija, ostane bez nafte i Hrvatska sigurno neće biti ta koja će biti predvodnik takve politike', poručio je premijer Andrej Plenković nakon svog susreta s Vučićem u Davosu, netom prije Božića.

Uz to, problem bi nastao i u Bosni i Hercegovini. Jednu petinu tamošnjeg tržišta pokriva rafinerija u Pančevu. Kako je tržište samo po sebi maleno, podložnije je utjecajima izvana, što bi moglo dovesti i do poskupljenja. Uz to, BiH ima dva aranžmana sa Srbijom, koja podrazumijevaju dopunu uvoza u količini od otprilike 20 posto, a drugi je izvoz sirove nafte iz Obudovca. U slučaju sankcija, kao i kod Janafa, sve bi bilo obustavljeno.