Europa je prihvatila plan naoružavanja vrijedan 800 milijardi eura. To praktički znači prelazak na ratnu ekonomiju u kojoj su ključni resursi hrana i energija. Unutar tog plana i Hrvatska ima svoje mjesto, ali je pitanje koliko će se moći održati, s obzirom na sve nižu poljoprivrednu proizvodnju, ali i djelomičnu energetsku ovisnost.

Profesor s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivica Kisić, tvrdi da Hrvatska uvozi hranu, iako ima kapaciteta da nahrani 6,2 milijuna ljudi.

'Vjerojatno smo svjesni, vjerojatno nismo normalni. Vremena se mijenjaju, a svi se ponovno okrećemo samodostatnosti. Hrvatska uvozi između 65 i 70 posto hrane. Tu je možda pet posto tropsko voće koje ne možemo proizvesti, ali sve drugo, možemo. Kada sam upisao fakultet, u Hrvatskoj je bilo 2,5 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a mi sada imamo 1,1 milijuna hektara. Danas ne znamo što je na milijun i pol hektara', rekao je Kisić za HRT.

Nismo skloni promjenama

Nekad se proizvodilo, a sad se uvozi, zbog čega Kisić upozorava na osnovni problem domaće poljoprivrede, ali i posljedicu koja će iz toga proizaći.

'Najveći je problem to što se mi ne želimo mijenjati i restrukturirati. Ono što je kod nas problem, a mi imamo preko 160 tisuća poljoprivrednih gospodarstava, je da vjerojatno 120 tisuća njih neće moći preživjeti. Imamo nisku produktivnost i neorganiziranost na tržištu. Bogu hvala da je Fortenova prodala svoje vlasništvo Podravki. Oni znaju kako povećati dodanu vrijednost i produktivnost', poručio je.

Stručnjak za energetiku Ivica Jakić, tvrdi da je s uvozom energije u Hrvatskoj slična situacija kao i s uvozom hrane. 'Imate paradoks da Hrvatska, koja ima potencijale, mora uvoziti energiju. Neke stvari se brzo moraju početi rješavati', rekao je i dodao da vojna industrija i umjetna inteligencija trebaju ogromne količine energije.

'Jedan podatkovni centar troši između 50 i 70 MW dnevno. On mora stalno imati električnu energiju. On je potrošač energije ne samo za svoje potrebe, nego i za hlađenje, moraju imati klimatske sustave. Zato je sada trend postavljanje centara pod more ili na Antarktiku. Zato je sada Microsoft izrazio želju za gradnjom malih modularnih nuklearnih reaktora', rekao je Kisić.

Nemamo resursa

Uz najave jačanja domaće proizvodnje naoružanja, postavlja se pitanje imamo li dovoljno ostalih resursa? Jakić tvrdi da ćemo se morati osloniti na uvoz. 

'Hrvatska uopće nema proizvodnju čelika. Imamo malu proizvodnju kvalitetnog čelika u Sisku. To drže Talijani i to je to. Po pitanju čelika kojeg treba Europa, stanje je zabrinjavajuće. Europa zadnjih 20-30 godina, nije imala potrebe razvijati čelik za haubice, tenkove itd. Oslanjala se na uvoz iz Kine ili Indije', rekao je Jakić i dodao kako se pogoni ubrzao prebacuju na ratnu proizvodnju te kako je zbog rata u Ukrajini smanjena dostupnost sivog željeza.