Uloženi trud i zaradu u ovom kafiću već neko vrijeme otpuhuju visoki računi.

'Račun za struju je prošle godine bio 2300 kuna, a najnoviji za 7. mjesec 5.500 tisuća kuna. Šokiramo se kad otvorimo račun i stvara nam ozbiljne probleme u poslovanju', rekao je za N1 vlasnik ugostiteljskog objekta Krešimir Škender.

A da šokovi budu manji, Vlada je najavila paket pomoći. Proljetni je bio težak 5 milijardi kuna, a ovaj bi trebao biti veći. Mikro, mali i srednji poduzetnici trebali bi dobiti subvencioniranu struju.

'Čuli jesmo, ali ne vjerujemo baš u to. Bojimo se zime, kada nema terase, još ako dođu covid-mjere onda stvarno problemi su veliki', objašnjava Škender.

Paketom će biti obuhvaćene i socijalno najugroženiji. Umirovljenici s mirovinama ispod 4 tisuće kuna ponovno bi mogli dobiti energetski dodatak – od 400 do 1200 kuna.

'To neće ništa pomoći. To možda za kruh i mlijeko, koje svaki dan poskupljuje. Već je 11 kuna litra mlijeka', kažu građani.

Preživjeti moraju i gradovi, općine i županije. Škole, bolnice, domovi za djecu i starije, muzeji, vjerske zajednice i ostali neprofitne organizacije sada se tretiraju jednako kao i tvrtke, a u paketu pomoći nadaju se istom statusu kao i kućanstva. Bez pomoći države Zagreb će doživjeti ekstreman udar na proračun, kaže dogradonačelnik.

Na pitanje tko su najveći potrošači struje u Gradu Zagrebu, Luka Korlaet odgovara: 'To su prije svega ZET, koji troši 19 milijuna kuna struje godišnje, i Vodovod i odvodnja 50 milijuna. Rast cijena bi se odrazio jako loše na njih i nadam se da bi se ta poduzeća prebacila u kategoriju kućanstva da i njima bude subvencionirana cijena energenata'.

Planove će vlada prvo otkriti socijalnim partnerima. Sindikati imaju i svoje prijedloge – smanjenje PDV-a na struju, subvenciju proizvođačima koja se mora vidjeti u konačnoj cijeni, a mjere moraju obuhvatiti velik broj građana.

'Jer bi trebalo povećati potporu širem krugu osim onih koji su energetski ugroženi i ne samo onima koji su u statističkom siromaštvu, njih 20 posto. Ovim poskupljenjima su obuhvaćene daleko šire skupine građana', kaže sindikalac Krešimir Sever.

U Glasu poduzetnika kažu da je za neke poduzetnike već kasno.

'Oni se nisu mogli nositi s povećanim troškovima struje i plina, koji dolaze od početka ljeta. Tako da očekujemo ozbiljne mjere da poduzetnici prođu kroz ovu krizu. Inače ćemo biti prisiljeni na prosvjed, kao što smo i najavili', rekla je za N1 Ivana Matić iz Glasa poduzetnika.

Uz socijalne partnere, mjere će doći na stol i koalicijskih partnera. HNS ima i svoje ideje – da Ina prodaje građanima plin po reguliranoj cijeni, a da se struja plaća po fiksnoj cijeni 5 godina, pa i ako cijene padnu. Spremni su podržati i vladin paket.

Na pitanje može li državni proračun izdržati paket pomoći od 6 milijardi kuna, državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj odgovara:

'Ako će se ići na deficit proračuna, teško, ali ako će se ići kroz jamstva i određena oslobađanja, određena kombinacija, tu prostora mora biti'.