Muškarci su u Hrvatskoj štedljiviji od žena i prosječno mjesečno izdvajaju 519 kuna što je 20 posto više nego žene. Hrvatski građani, pak, u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune što je povećanje od deset posto u odnosu na prošlu godinu. Pokazalo je to istraživanje koje je provela Erste banka ovoga srpnja među 500 ispitanika
Oko 25 posto ispitanih izjasnilo se da štedi više nego prije dvije, tri godine i to prvenstveno zbog povećanih prihoda u kućanstvu, a potom i drugih razloga kao što su pronalazak novog posla, štednja za neke buduće kupnje te kupnju ili gradnju kuće odnosno stana.
U usporedbi sa štednim iznosima u zemljama srednje i istočne Europe, prednjače Austrijanci s prosječnih 239 eura. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 106 eura te Česi s 88 eura.
vezane vijesti
Hrvati se s mjesečno ušteđenih 63 eura nalaze se na sredini ljestvice, dok su iza nas još Mađari (53 eura), Rumunji (53 eura) i Srbi (37 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, pokazalo je ovo istraživanje, ali ovog puta prednjače Rumunji s 15 posto većim prosječnim iznosom štednje, slijede ih Česi s 14 posto većim izdvojenim iznosom.
Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući
Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutno niske kamatne stope na depozite, nešto više od 30 posto hrvatskih građana izjasnilo se negativno, dok četvrtina zbog toga višak novca daje djeci i obitelji, 24 posto ispitanih novac čuva na tekućem računu, a 19 posto ih ulaže u nekretnine.
Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, pokazali su rezultati istraživanja Erste banke, klasična štednja i štedne knjižice i dalje predstavljaju najpopularniji način izdvajanja sredstava sa strane u većini zemalja u SIE regiji. U nekim su zemljama čak i dobili na popularnosti, kao primjerice u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.
U Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu koristi gotovo 50 posto građana, dok ih isto toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove, te kupnja zlata i ostalih plemenitih metala. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se na samo pet posto i u stalnom je padu tijekom posljednje četiri godine.
Kome po savjet gdje štedjeti ili investirati novac?
Na pitanje što misle, jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, 32 posto žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo i 48 posto muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili investirati novac, 32 posto građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 20 posto bi konzultiralo svog osobnog bankara odnosno savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 15 posto bi samostalno istražilo mogućnosti preko interneta, novina i slično.
