U uvjetima kada bilježimo dvoznamenkasto smanjenje industrijske proizvodnje i izvoza, snažnu kontrakciju osobne potrošnje i porast nezaposlenosti, predloženi rebalans proračuna samo je potvrdio mišljenje analitičara PBZ-a da se, uz postojeću strukturu proračuna, bez značajnih strukturnih reformi i snažnog zadiranja u stečena prava proračunskih korisnika, zapravo vrlo malo može napraviti u kratkom vremenskom razdoblju.

Analitičari PBZ-a smatraju procjenu Ministarstva financija da će prihod od PDV-a biti manji samo 900 milijuna kuna u odnosu na 2008. godinu nerealnom. Oni smatraju da će pad prihoda od PDV-a biti znatno veći. Slično ocjenjuju i procijenjene iznose drugih poreznih prihoda poput npr. prihoda od carina i trošarina ili poreza na dohodak. Rebalansom se dodatno smanjuje i prvotno predviđeni prihodi od doprinosa, i to za 2,3 milijarde kuna u odnosu na proračun, što bi značilo da se planira prikupiti oko 68 milijuna kuna više nego u 2008. godini, što ocjenjuju nerealnim u uvjetima rasta nezaposlenosti i smanjenja plaća.

Prihodi od poreza na dobit smanjeni su za oko 145 milijuna kuna u odnosu na proračun (325 milijuna kuna u odnosu na 2008), što se može činiti preoptimističnim s obzirom na usporavanje poduzetničke aktivnosti u zadnjem tromjesečju 2008, a što će se zasigurno odraziti i na nešto lošije financijske pokazatelje na godišnjoj razini nego što je to bio slučaj sa iznimno dobrom 2007. godinom.

Analizirajući rashodnu stranu proračuna, analitičari PBZ-a zaključuju da će ukupni deficit proširenog obuhvata konsolidirane opće države dosegnuti oko 3,1 posto BDP-a.

Opisani rebalans državnog proračuna rezultira gotovo dvostruko većim deficitom od trenutno važećeg, i to u iznosu od 5,5 milijardi kuna ili 1,6 posto procijenjenog BDP-a. Uz predloženi rebalans državnog proračuna, predloženi su i rebalansi financijskih planova izvanproračunskih fondova (s izuzetkom Hrvatskih autocesta koje Ministarstvo financija od sredine prošle godine više ne smatra dijelom središnje države), te je tako revidirani deficit konsolidirane središnje države porastao na 1,8 posto BDP-a.

S obzirom na to da je Smjernicama Ministarstva financija (ljeto 2008) planirani deficit jedinica lokalne i područne samouprave trebao iznositi 0,3 posto BDP-a, ukupni deficit konsolidirane opće države penje se na 2,1 posto BDP-a. Dodamo li tome HAC s procijenjenim deficitom od oko 0,3 posto BDP-a, HBOR s procijenjenim deficitom od 0,5 posto BDP-a te ovogodišnji povrat duga umirovljenicima od oko 816 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, ukupni deficit proširenog obuhvata konsolidirane opće države iznositi će oko 3,1 posto BDP-a.

Pritom treba očekivati i rebalans proračuna lokalnih jedinica jer i njih pogađa pad proračunskih prihoda. No, za razliku od središnje državne vlasti, ove lokalne pred raspuštanjem su zbog svibanjskih izbora i teško je vjerovati da će iz čisto tehničkih razloga provesti rebalans prije kraja ljeta.

Analitičari PBZ-a zaključuju da je predloženi rebalans nažalost samo prijelazna faza dok se ne materijaliziraju očekivanja ovogodišnje turističke sezone, ali i odraz nagomilanih javnih rashoda koje danas nije ni jednostavno ni moguće brzo smanjiti bez provođenja sveobuhvatnih i bolnih strukturnih reformi. Njihovo je mišljenje da će jesen donijeti novi rebalans, i to ne iz razloga 'pucanja' rashodne strane jer ona se ipak može držati pod kontrolom, već zbog neostvarivanja planiranih prihoda.