Čak i kad im se pridruži Grad Zagreb, u kojem se otprilike dolazaka i noćenja broji kao u svih 13 kontinentalnih županija, još uvijek je taj udjel u ukupnim dolascima tek oko 10 posto, dok se u noćenjima penje na oko tri do četiri posto najviše.

Apsolutna dominacija sedam primorskih županija u ukupnim turističkim dolascima i noćenjima tako se nastavlja i ove godine te je u njima u devet mjeseci ostvareno nešto više od 90 posto od ukupnih 9,8 milijuna dolazaka i gotovo 97 posto od 54,28 milijuna ukupnih noćenja.

Ostatak tog fizičkog turističkog prometa bilježi se na kontinentu odnosno u 13 kontinentalnih županija, u kojima je turističkih dolazaka u devet mjeseci ove godine bilo tek nešto malo više od 428 tisuća, a noćenja blizu 908 tisuća, što su udjeli u ukupnim dolascima i noćenjima od 4,3 i 1,6 posto.

Sa Zagrebom, u koji je došlo 519 tisuća turista i ostvarili gotovo 847 tisuća noćenja, udio u ukupnim dolascima penje se na 9,6 posto, a u noćenjima na 3,2 posto.

Ako se zna kakav potencijal kulturno-povijesnog nasljeđa, prirodnih ljepota i nezagađenog okoliša krije hrvatska unutrašnjost i regije poput Slavonije, Baranje, Zagorja, Međimurja, Like i drugi krajevi, nejasno ostaje zašto je njihov udjel u ukupnim dolascima i noćenjima tako mali, a još je nejasnije zašto nema jačih inicijativa za investiranje u turističku ponudu u tom dijelu zemlje.

Razlozi takvoj situaciji mogu se naći u više od 50 godina ignoriranja razvoja turizma na kontinentu, njegovoj ruralnosti i prevladavanju poljoprivrede kao djelatnosti, ali zasigurno i nezainteresiranosti ne samo lokalnog stanovništva, nego i poduzetnika za bavljenjem turizmom.

Čak i mali i obiteljski hoteli više su u zadnjih pet-šest godina otvarani u primorsko-jadranskom zaleđu nego po kontinentu, iako je to zapravo bio i još je i jedini oblik važnijeg investiranja u smještajnu ponudu na kontinentu, bilo vezan uz vinogradarstvo i vinske puteve, blizinu toplica u pojedinim mjestima, parkove prirode ili određene tradicionalne gospodarske i kulturne manifestacije pojedinih krajeva.

U većini kontinentalnih županija i njihovim većim gradovima i mjestima još uvijek na žalost nema dovoljno većih hotela, oni koji su postojali uništeni su u Domovinskom ratu ili jednostavno prestali s radom, nema ni hostela, motela jako malo, tek poneki uz autoceste, i to u novije vrijeme, a i privatni smještaj tek se sporadično nudi. Sve i da turisti žele doći u te krajeve pitanje je gdje bi i koliko kvalitetno odsjeli.

U zadnjih nekoliko godina pomaka ipak ima, brojni su primjeri dobre prakse već pokazali da se turizam isplati i na kontinentu, a nakon velikog 'buma' agroturizama u unutrašnjosti Istre početkom dvijetisućitih, slično se, čini se, počinje događati i u drugim županijama u unutrašnjosti Hrvatske.

Primjer tzv. turističkog procvata skoro cijele Baranje, Varaždina, Sv. Martina na Muri, Tuhelja i Tuheljskih toplica, pa i Slavonskog Broda, dijelom Vukovara i luke na Dunavu, Zagorja u cjelini te nastavak razvoja krajeva i mjesta na Papuku, Dilju i posebno oko Plitvičkih jezera daju nadu da hrvatska unutrašnjost u turističkom smislu nije izgubljena.

U tom smislu prvi put ove godine Ministarstvo turizma je predložilo, a hrvatska Vlada i prihvatila mjeru i program za tzv. turistički nerazvijene krajeve ukomponiravši ga u Akcijski plan za turizam za 2011. godine

Sve to potvrđuje i ministar turizma Damir Bajs, koji komentirajući mali udjel kontinentalnih županija u ukupnom hrvatskom turizmu napominje da to dosta ovisi o domaćim turistima i njihovoj sposobnosti putovanja, izleta i sličnog. Kako je u ukupnom turizmu njihov udio zadnjih godinu i pol dana u padu, tako se to održava i na te županije.

Zbog svega toga u novim programima za 2011. prvi put se uopće u hrvatskoj novijoj povijesti nalazi i dio koji se tiče turistički nerazvijenih područja u Hrvatskoj. Time se ta područja, po riječima Bajsa, žele približiti domaćim i stranim turistima, a program je vezan uz već ove godine promoviran trogodišnji program Upoznaj Hrvatsku u sklopu kojeg su sa 30-ak turističkih agencija potpisani ugovori ukupne vrijednosti gotovo tri milijuna kuna i koje su ih obvezali da izrade posebne programe za ta područja bilo da se temelje na kulturi, povijesti, poljoprivredi i/ili drugom.

To su programi koji su već u tijeku, a razvoj turizma na tim područjima Ministarstvo iduće će godine podupirati i kroz druge programe, od potpora agencijama po putniku, preko onih za manifestacije, seoski turizam, za stvaranje novih proizvoda, do onih koji podupiru one koji se u tim područjima već uspješno bave turizmom i drugih.

Za iduću godinu taj će se iznos povećati, kako ugrubo procjenjuje Bajs, na oko pet milijuna eura