U 2009. rastu inozemnog duga pridonio je rast duga svih sektora, osim središnje banke, iako je dinamika rasta prema kraju godine znatno usporena. S obzirom da je uz rast inozemnog duga vanjskotrgovinska aktivnost istovremeno padala, znatno je pogoršan odnos inozemnog duga i izvoza roba i usluga, pa je udio inozemnog duga u izvozu roba i usluga porastao na 276 posto, dok je 2008. iznosio 197,2 posto.

Inozemni dug ostalih sektora (poduzeća i nebankarske financijske institucije), koji ima najveći udio u ukupnom inozemnom dugu, na kraju prosinca je iznosio 21,4 milijarde eura, što je 1,6 milijardi eura ili 7,9 posto više nego na kraju prosinca 2008. godine. Time je rast vanjskog duga ovog sektora znatno usporen. Naime, do druge polovice 2008. godine dug je ubrzano rastao pa je dosegnuo stopu rasta od 50 posto. Međutim, kako su krajem 2008. inozemni izvori postali teže dostupni, a u 2009. uslijedila kontrakcija domaćeg gospodarstva, inozemni dug ostalih sektora bilježio je sve manje godišnje stope rasta.

Inozemni dug banaka na kraju 2009. je iznosio 10,7 milijardi eura i činio 24 posto ukupnog vanjskog duga, što predstavlja prvo povećanje udjela ovog sektora u ukupnom dugu od svibnja 2009. Godišnji rast vanjskog duga banaka u prosincu je tek blago intenziviran te je iznosio šest posto. Međutim, to je još uvijek dosta manje od dinamike kojom je dug banaka rastao u razdoblju od travnja do listopada 2009. (kada su se stope rasta kretale između 11,5 i 28,7 posto). Usporavanje rasta inozemnog duga banaka koje je primjetno u posljednja dva mjeseca 2009. posljedica je prvenstveno baznog učinka s obzirom da je dug banaka krajem 2008. bilježio dvoznamenkaste stope rasta.  Izravna inozemna ulaganja na kraju 2009. su iznosila 7,3 milijarde eura, što je 1,5 milijardi eura više nego na kraju 2008. godine.

Na kraju prošle godine dug države (koji obuhvaća središnju državu, fondove i lokalnu državu) bio je za gotovo milijardu eura veći nego na kraju 2008. te je dosegnuo 5,2 milijarde eura. U odnosu na kraj 2008. udio u ukupnom dugu su smanjili ostali sektori (sa 49,9 posto na 48 posto), dok se povećao udio države (sa 10,3 posto na 11,6 posto) te udio izravnih inozemnih ulaganja (sa 14,8 posto na 16,4 posto). Vanjski dug HNB-a od lipnja je nepromijenjen te iznosi 1,1 milijardu eura.

Zbog povećanih potreba države za refinanciranjem obveza, analitičari RBA očekuju u prvom tromjesečju 2010. nastavak umjerenog rasta inozemnog duga te povećanje udjela duga države u strukturi ukupnog vanjskog duga. Unatoč usporavanju rasta inozemne zaduženosti, zbog kontrakcije gospodarstva povećat će se udio duga u BDP-u, koji bi u 2010. mogao dosegnuti 100 posto.