Premda se još ne može definitivno tvrditi da je svjetska financijska kriza završena, mogu se zamijetiti određeni znaci oporavka, a što se tiče otvorenih investicijskih fondova koji ulažu na dionička tržišta, vrlo je vjerojatno da su oni u prvom dijelu 2009. dotaknuli dno i da je dio fondova nakon toga zabilježio i vrlo snažan oporavak
U fokusu investitora prošle su godine bili novčani fondovi koji su zabilježili porast imovine, a zahvaljujući visokim kamatnim stopama i prinosima na novčanim tržištima, njihovi rezultati bili su odlični. Što se tiče dioničkih fondova, za razliku od razdoblja prije krize, kada su rekordne prinose ostvarivali fondovi orijentirani na tržišta jugoistočne Europe, u 2009. došlo je do preokreta te su do izražaja došli fondovi koji ulažu na globalna brzorastuća tržišta poput Brazila, Rusije, Indije i Kine. Naime, radi se o gospodarstvima koja unatoč krizi uspijevaju ostvarivati gospodarski rast te mnoge kompanije doživljavaju naglu ekspanziju pa se to odražava i na tržište kapitala.
Drastičan pad likvidnosti regionalnih tržišta potaknuo je fondove na okretanje novim tržištima te su noviji fondovi uglavnom osnivani s namjerom da budu izloženi takvim tržištima, a zamjetna je i promjena geografske strukture ulaganja i kod nekih starijih fondova koji su bili izloženi prvenstveno regionalnim tržištima da bi također u 2009. odlučili geografski uravnotežiti portfelj usmjeravajući dio sredstava na likvidnija tržišta.
Čak sedam dioničkih fondova ostvarilo je prinose veće od trideset posto i to se radi, kao što smo već spomenuli, o fondovima čija su ulaganja usmjerena na globalna tržišta, a najuspješniji u 2009. su MP-Bric HR koji je porastao za više od šezdeset posto, a PBZ I-Stock bilježi rast od preko pedeset posto. No imamo i četiri dionička fonda koja su i ove godine zabilježila padove veće od dvadeset posto, a njihova zajednička karakteristika je da su snažno izloženi niskolikvidnim tržištima regije.
Za mješovite fondove možemo zaključiti da su među svim grupama fondova ostvarili najlošije rezultate. Naime, od ukupno devetnaest mješovitih, čak ih je osam godinu završilo u crvenom. Njihovi se rezultati kreću u vrlo veliku rasponu. Najuspješniji je bio OTP uravnoteženi s prinosom od 18,32 posto, a najveći pad ostvario je interInvest Balanced (-38,01 posto).
Obveznički su fondovi u 2009. svi ostvarili pozitivne rezultate što nije bio slučaj u godini ranije. Porasli su u rasponu od 0,31 do 12,31 posto. Njihova se imovina tijekom godine nije značajnije mijenjala te je njihov tržišni udio tokom godine bio između četiri i pol i pet posto, što ukazuje na zanemariv interes ulagača za ulaganje u obvezničke fondove.
Ulagači u novčane fondove mogu biti vrlo zadovoljni ovom godinom, jer ih je više od polovice ostvarilo porast veći od šest posto, a najuspješniji, Raiffeisen Cash i ICF Money Market porasli su za više od devet posto te su time novčani fondovi snažno konkurirali ostalim oblicima ulaganja ili štednje sa sličnim stupnjem rizika.
Nezahvalno je u ovakvoj situaciji davati preciznije prognoze, ali se neki trendovi počinju nazirati te tako u 2010. možemo očekivati više fondova koji su usmjereni na prije spomenuta, atraktivnija tržišta, također su najavljeni neki specijalizirani fondovi čime će se ulagačima proširiti izbor te olakšati pristup nekim tržištima koja bi im bez fondova možda bila nedostupna. Također možemo očekivati i početak konsolidacije, jer uz malu imovinu koju imaju pojedini fondovi upitno je kolika je uopće rentabilnost njihova poslovanja te će se rješenja vjerojatno nalaziti u spajanju pojedinih fondova, a moguće i društava za upravljanje.
Što se prinosa tiče, pretpostavlja se da bi zbog smanjenja cijene novca moglo doći i do smirivanja prinosa novčanih fondova te se u tom scenariju može očekivati da bi se dio tih sredstava mogao preliti u dioničke ili mješovite fondove, pogotovo ako se pokažu istinitima prognoze o definitivnom izlazu iz recesije i oporavku svjetskog gospodarstva.
