Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u četvrtom je prošlogodišnjem tromjesečju stagnirala u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini zabilježen blagi rast, na početku 2015. industrijska je proizvodnja snažno smanjena, no primjetljiva su povoljnija očekivanja potrošača, a izmjene poreznog sustava rezultirale su rastom realnih neto plaća, navode analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijem Biltenu HNB-a.
Napominju kako za prvo tromjesečje 2015. ne postoji puno statističkih podataka, ali su raspoloživi podaci uglavnom nepovoljni. Tako je industrijska proizvodnja na snažno smanjena. No, s druge strane dostupni mjesečni pokazatelji za početak 2015. godine upućuju na zamjetno povoljnija očekivanja potrošača i, u manjoj mjeri, poduzeća glede budućih gospodarskih kretanja.
Kao i tijekom većeg dijela 2014., gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u četvrtom je tromjesečju stagnirala, no zbog snažnog pada BDP-a krajem 2013. zabilježen je blagi rast na godišnjoj razini (prema podacima DZS-a na 0,3 posto u odnosu na zadnji kvartal godine prije).
Stagnacija gospodarske aktivnosti, napominju iz HNB-a, bila je određena izostankom rasta domaće potražnje, a nastavak rasta izvoza robe i usluga nije bio dovoljno snažan da rezultira oporavkom BDP-a.
Tijekom cijele 2014. broj zaposlenih zadržao se na razini dosegnutoj krajem 2013., a ni u siječnju nije došlo do značajnije promjene. Broj nezaposlenih osoba snažno se smanjio tijekom 2014., što je ponajprije rezultat brisanja iz evidencije HZZ-a osoba koje se nisu pridržavale zakonskih odredbi, napominju iz HNB-a.
Kada je riječ o cijeni rada, nominalne i realne bruto i neto plaće neznatno su porasle tijekom 2014. U siječnju 2015. zabilježen je pak rast realnih neto plaća nakon donošenja izmjena u porezu na dohodak i pada potrošačkih cijena.
Pad godišnje inflacije s 0,4 posto u listopadu 2014. na minus 0,9 posto u siječnju 2015. ponajviše je bio posljedica znatnog smanjenja cijena naftnih derivata.
Uvjeti financiranja za domaće sektore u četvrtom tromjesečju 2014. i početkom 2015. nastavili su se poboljšavati. Ipak, stanovništvo i javna poduzeća i dalje se razdužuju, dok privatna poduzeća zamjenjuju domaći dug inozemnim.
HNB, ističe se, nastavlja voditi ekspanzivnu monetarnu politiku i održavati stabilnost tečaja kune prema euru.
Na početku 2015. HNB je dvaput intervenirao na deviznom tržištu radi ublažavanja deprecijacijskih pritisaka, najvećim dijelom potaknutih prilagodbama portfelja banaka nakon što je Vlada u siječnju donijela odluku o fiksiranju tečaja švicarskog franka za otplate kredita u idućih godinu dana.
Po podacima središnje banke, ukupan hrvatski bruto inozemni dug na kraju 2014. dosegnuo je 46,7 milijardi eura, pri čemu je njegov prirast za 0,8 milijardi eura u odnosu na kraj 2013. posljedica međuvalutnih promjena. Na kraju godine bruto inozemni dug iznosio je 108,4 posto BDP-a, što je za 2,9 postotnih bodova više u odnosu na kraj 2013.
U području javnih financija pak raspoloživi podaci pokazuju porast proračunskog manjka i javnog duga.
Proračunski je manjak u prvih devet mjeseci 2014. bio za 2,2 milijardi kuna veći nego u istom razdoblju prethodne godine, te je iznosio 15,1 milijardu kuna (prema metodologiji ESA 2010). Na povećanje proračunskog manjka utjecao je rast rashoda za kamate i ostale tekuće transfere, u prvom redu uplate u proračun EU-a, kao i pad prihoda od poreza na dobit i prihoda od PDV-a.
Javni je dug nastavio rasti dosegnuvši krajem studenoga 262,4 milijardi kuna ili gotovo 80 posto BDP-a, navode iz HNB-a.
