Tako se na popisu ostalih sistemski važnih kreditnih institucija i nadalje nalaze Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb (PBZ), Erste&Steiermaerkische banka (Erste), Raiffeisenbank Austria (RBA), OTP banka Hrvatska, Addiko banka i Hrvatska poštanska banka (HPB), objavila je središnja banka na svojim mrežnim stranicama.

U Hrvatskoj se od 2016. godine primjenjuje kapitalni sloj za ostale sistemski važne institucije na sve one banke koje su zbog svoje veličine, međusobne povezanosti i značajnih prekograničnih aktivnosti ocijenjene kao značajne odnosno sistemski važne.

Prema podacima iz priopćenja HNB-a, trenutačna razina toga kapitalnog zahtjeva za pet banaka iznosi dva posto - Zagrebačku banku, PBZ, Erste, RBA i OTP banku, dok za Adiko banku iznosi jedan posto, a za HPB 0,5 posto.

Usporedba s popisom koji je središnja banka objavila početkom ove godine pokazuje da je za pet banaka visina stope zaštitnog sloja ostala na dva posto. Za Adiko banku je razina tog kapitalnog zahtjeva smanjena s dva posto na početku ove godine na jedan posto na kraju godine, dok je istodobno za HPB povećana s 0,2 na 0,5 posto, pokazuje usporedba podataka iz siječanjskog i današnjeg priopćenja HNB-a.

HNB je nadležno tijelo za utvrđivanje ostalih sistemski važnih (OSV) kreditnih institucija te je, u skladu s odredbama Zakona o kreditnim institucijama, dužna jednom godišnje preispitati utvrđivanje OSV kreditnih institucija te objaviti koje su to banke na svojim mrežnim stranicama.

HNB je i u najnovijem preispitivanju koristio istu metodologiju kao i u prethodnim ciklusima identifikacije važnosti kreditnih institucija, a kojom je propisano da se sistemska važnost ocjenjuje na osnovi najmanje jednog od uvjeta - veličine, značenja za gospodarstvo EU ili Hrvatske, značenja prekogranične aktivnosti i povezanost kreditne institucije ili grupe s financijskim sustavom.

Središnja banka je u postupku preispitivanja primijenila standardni bodovni pristup za procjenu OSV kreditnih institucija upotrebljavajući pritom isključivo tzv. obvezne pokazatelje razvrstane u sva četiri područja (uvjeta) iz članka 138. Zakona o kreditnim institucijama, a raspoložive na konsolidiranoj razini na dan 31. prosinca 2018. (revidirani podaci za sve banke), prilagođeni prag od 275 bodova i stručnu procjenu.

Na osnovi opisane procedure preispitivanjem je utvrđeno ukupno sedam OSV kreditnih institucija, navodi se u priopćenju.

Stopu zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju HNB određuje uzimajući u obzir pokazatelje sistemske značajnosti, povijesne gubitke u sustavu i stručnu procjenu, u relaciji s drugim makrobonitetnim instrumentima kao segmentom koordinirane politike središnje banke usmjerene k postizanju i očuvanju financijske stabilnosti. Osnova za određivanje visine zaštitnog sloja jest metoda jednakoga očekivanog učinka, prema kojoj se visina zaštitnog sloja određuje radi izjednačavanja očekivanog utjecaja poremećaja u radu OSV kreditne institucije na cijeli sustav s utjecajem kakav bi imao poremećaj u radu kreditne institucije koja nije sistemski važna. Unutar zakonski dopuštenog raspona od 0 do 2 posto ukupnog iznosa izloženosti riziku stope zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju mogu, u skladu sa stručnom procjenom, biti razvrstane u više razreda, obrazlažu iz središnje banke, koja je na osnovu toga za OSV kreditne institucije i odredila stope zaštitnog sloja.