Na dva sindikalna računa nezakonito je cesijama tijekom pet godina preusmjereno 86,7 milijuna kuna. Takvim poslovanjem Ministarstvo financija oštećeno je za oko 30 milijuna kuna, a ti podaci pokazuju tko je i kako kupio vrhnje, ustvrdio je to Zlatko Kosec, stečajni upravitelj u MTČ Tvornici rublja, odgovarajući na prozivanja od strane čelnika Sindikata TOKG-a koji smatraju da je upravo on odgovoran za sve lošije stanje u tom čakovečkom poduzeću koje je već 27 mjeseci u stečaju
'Državno odvjetništvo je još prije dvije godine dobilo prijavu zbog ovakvog poslovanja u MTČ Tvornici rublja, ali što je sve plaćano na takav način tek treba utvrditi. Dokumentacija postoji. No, mogu navesti da je sindikalna povjerenica Jadranka Sermek ovakvim zaobilaznim putem isplatila sebi 134 tisuće kuna na ime naknade za članstvo u nadzornom odboru MTČ Tvornica rublja prije otvaranja stečaja nad poduzećem 2009. godine, a na ime plaća od 2005. do 2008. godine isplatila si je 255 tisuća kuna te još 13 tisuća za prijevoz na posao', naglasio je Kosec koji dio krivnje za propast nekada uglednog tekstilnog poduzeća vidi i u sindikalnom čelništvu.
Dok je Sermek bila članica NO-a, kako je dodao, sudjelovala je u smjenjivanju direktora MTČ Tvornice rublja, ali nikada se nije sukobila s vlasnicima koje je sve vrijeme zdušno podržavala, iako je poduzeće poslovalo više od tisuću dana s blokadom računa većem od 50 milijuna kuna.
'Naravno da je za to bila i nagrađena, odnosno prvo se izborila za sebe jer je odmah dobila kancelariju, a nakon određenog vremena udvostručena joj je plaća šivačice koja je porasla na 5.600 kuna. A koliko se trudila na poslu nakon otvaranja stečaja, razdoblja u kojem je primila na ime plaće 236 tisuća kuna bruto te još 38 tisuća kuna putnih troškova i naknada, govori evidencija njezinih odlazak tijekom radnog vremena u prosincu i siječnju ove godine', ustvrdio je Kosec te odbacio navode o visokim troškovima tijekom stečaja.
MTČ Tvornica rublja, kako je podsjetio, otišla je u stečaj u listopadu 2009. na prijedlog zaposlenika kojima nisu uplaćivani doprinosi. To je i razlog što je od 80 milijuna kuna priznatih tražbina polovica otpada na potraživanja države.
'Iz mjeseca u mjesec nakon otvaranja stečaja postajalo je jasno da tvrdnje o dobrim poslovima baš i ne stoje. Najisplativije je prodavati vlastitu robnu marku MTČ putem maloprodaje, još je donekle prihvatljiv lohn za inozemne kupce od kojih su ostala dva, dok su najgore plaćeni lohn poslovi za strana tržišta u kojima su posrednici domaće tvrtke koje ne želim imenovati. Potonji poslovi stvaraju samo gubitak, ali ih najviše zagovaraju Melita Matjačić i Jadranka Sermek koje su željeli osnovati tvrtku koja bi poslovala u prostorima MTČ Tvornice rublja', otkrio je Kosec napomenuvši da se protivio lohn poslovima koji su stvarali gubitke i u stečaju.
Stečajni je upravitelj je ustvrdio da Sermak, koja je i predsjednica Odbora vjerovnika, sjednicu nije sazvala 16 mjeseci, a kada je to učinila napravila je zbrku i pomutnju među vjerovnicima.
'Nasuprot tome, primjedbe na moj rad nije bilo 27 mjeseci, a javile su se tek kada je prestao ugovor o radu Sermak i kćerki potpredsjednika Sindikata TOKG-a, i to 38 dana nakon što su svi zaposlenici obaviješteni o daljem tijeku stečajnog postupka, pa i neproduljivanju ugovora', istaknuo je Kosec te za 23. veljače najavio drugu dražbu za nekretnine i pokretnine poduzeća čija je vrijednost procijenjena na 37 milijuna kuna.
