Dow Jones oslabio je jučer 253 boda ili 0,82 posto, na 30.775 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,88 posto, na 3.785 bodova, a Nasdaq indeks 1,33 posto, na 11.028 bodova.

Tako je mjesec lipanj završen u sumornom raspoloženju. Sva tri indeksa zabilježila su pad i u cijelom drugom tromjesečju, a dva kvartala uzastopnog pada S&P 500 i Dow indeksa ne pamte se od 2015. godine.

U cijelom prvom polugodištu Dow Jones potonuo je, pak, više od 15 posto, S&P 500 više od 20, a Nasdaq indeks gotovo 30 posto.

To je za S&P 500 indeks najlošije prvo polugodište od 1970. godine, za Dow Jones od 1962., a za Nasdaq najgore od kada postoji.

U prvim danima ove godine indeksi su dosezali rekordne razine, kao i lani, zahvaljujući oporavku gospodarstva od koronakrize, no ubrzo se smjer tržišta preokrenuo zbog širenja omikron varijante covida-19.

Potom je uslijedila ruska invazija na Ukrajinu, što je poremetilo tržište energentima, sirovinama i hranom te tako dodatno potaknulo rast ionako već visoke inflacije.

Kako je inflacija u SAD-u dosegnula najviše razine u 40 godina, Fed je odgovorio agresivnim povećanjem kamatnih stopa, a to su učinile ili najavile i mnoge druge središnje banke u svijetu.

Zbog toga će se, dakako, usporiti rast svjetskog gospodarstva, a moguća je i recesija.

U prvom je tromjesečju američko gospodarstvo palo na kvartalnoj razini, a ni makroekonomski podaci u drugom tromjesečju nisu sjajni.

„Od početka godine raste inflacija, dok se rast gospodarstva usporava. Fed zaoštrava financijske uvjete kako bi suzbio inflaciju i paniku na tržištima. No, mislim da je 'mekano' prizemljenje gospodarstva malo vjerojatno. Čini mi se da smo zapravo već uronili u recesiju, a jedino je pitanje koliko će biti duboka”, kaže Paul Kim, direktor u tvrtki Simplify.

Jučer objavljeni podaci ukazali su na blagi pad raspoloživog dohotka u SAD-u, slabljenje potrošnje, i dalje visoku inflacije te blagi rast nezaposlenosti.

„Podaci počinju pokazivati da se potrošnja usporava, čini se da inflacija počinje utjecati na prosječnog potrošača. A to može utjecati na zarade kompanija, glavne pokretače tržišta”, kaže Oliver Pursche, potpredsjednik u tvrtki Wealthspire Advisors.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,96 posto, na 7.169 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,69 posto, na 12.783 boda, a pariški CAC 1,80 posto, na 5.922 boda.

Azijske burze pale na početku novog kvartala

Na azijskim su burzama cijene dionica pale i u petak, na početku novog tromjesečja, nakon što su u proteklom kvartalu izgubile oko 10 posto zbog usporavanja rasta gospodarstava i povećanja kamata u svijetu.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,9 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Južnoj Koreji skliznule između 0,2 i 1,3 posto. U Australiji su, pak, blago porasle, dok se u Hong Kongu zbog praznika ne radi.

Na samom početku trgovanja većina tih indeksa bila je u pozitivnom području jer su ulagači bili optimističniji na početku novog kvartala, nakon što su u prethodnom cijene dionica oštro pale.

No, entuzijazam je ubrzo splasnuo, pa su indeksi izgubili početne dobitke.

Ulagače nisu osobito ohrabrili novi podaci koji ukazuju na rast proizvodne aktivnosti u Kini, što pokazuje da se drugo po veličini svjetsko gospodarstvo oporavlja, nakon što je mjesecima bilo pod pritiskom zbog borbe protiv koronavirusa.

Gospodarski podaci iz Japana nisu baš ohrabrujući, premda tamošnja središnja banka već dulje vrijeme vodi izuzetno poticajnu monetarnu politiku i poručuje da će nastaviti tim putem sve dok se situacija u gospodarstvu ne poboljša.

Loše raspoloženja na burzama ponajviše je posljedica usporavanja rasta globalnog gospodarstva jer mnoge središnje banke u svijetu zbog visoke inflacije podižu kamatne stope. A to negativno utječe na rizičnije investicije.

Ulagače je razočarao i jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu