Dow Jones oslabio je 84 boda ili 0,26 posto, na 32.160 bodova, dok je S&P 500 ojačao 0,25 posto, na 4.001 bod, a Nasdaq indeks 0,98 posto, na 11.737 bodova.

Nakon oštrog pada u prethodna tri dana, jučer su S&P 500 i Nasdaq ponešto porasli, zahvaljujući korekciji cijena dionica velikih tehnoloških kompanija, kao što je Apple.

Podršku tim dionicama pružio je pad prinosa na obveznice. Prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli su ovih dana najviše razine u tri godine, jer se očekuje daljnje povećanje kamata američke središnje banke, no jučer su skliznuli ispod 3 posto.

I dok je to pozitivno utjecalo na dionice tehnoloških divova, cijene dionica banaka su pale.

Cijeli dan trgovalo se nestabilno, pa su se indeksi izmjenjivali u pozitivnom i negativnom području.

Ulagači su nesigurni uoči izvješća o inflaciji u SAD-u, koje će biti objavljeno u srijedu, a nadaju se naznakama popuštanja inflacijskih pritisaka.

Strahovanja da će Fed zbog inflacije, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, morati povećati kamate agresivnije nego što se očekivalo glavni je razlog oštrog pada cijena dionica posljednjih tjedana. No, tu su i drugi razlozi.

„Radi se o prodaji dionica zbog straha. Ne može to biti samo zbog Fedova povećanja kamata jer smo to već i prije vidjeli. Ulagači su zabrinuti zbog mnogih stvari, od povećanja kamata i visoke inflacije, preko rata u Ukrajini, do poremećaja u nabavnim lancima i 'zatvaranja' u Kini zbog covida”, kaže Jake Dollarhide, direktor u tvrtki Longbow Asset Management.

Fed je prošloga tjedna povećao kamatne stope za 0,50 postotnih bodova, nakon što ih je u ožujku povećao za 0,25 postotnih bodova, a i na idućim sjednicama razmatrat će se povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova.

Stoga se ulagači plaše da će agresivno zaoštravanje monetarne politike usporiti ionako usporen rast najvećeg svjetskog gospodarstva.

Loretta Mester, predsjednica ogranka Feda u Clevelandu, kazala je jučer da gospodarstvu slijede turbulencije zbog Fedovih napora da spusti inflaciju i da nestabilnost na tržištu dionica neće odvratiti kreatore politike od ciljeva.

Predsjednik SAD-a Joe Biden kazao je, pak, da razmatra ukidanje carina na kineske uvozne proizvode, koje je uveo njegov prethodnik Donald Trump, kako bi se smanjile cijene proizvoda u SAD-u.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,37 posto, na 7.243 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,15 posto, na 13.534 boda, a pariški CAC 0,51 posto, na 6.116 bodova.

Stanje na azijskim burzama

Na azijskim se burzama u srijedu trguje suzdržano jer ulagači s oprezom čekaju izvješće o inflaciji u SAD-u, dok su kineske burze porasle, zahvaljujući nadi u nove poticajne gospodarske mjere.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,9 posto, nakon što je jučer skliznuo na najnižu razinu u gotovo dvije godine.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu porasle između 1,6 i 1,7 posto. U Južnoj Koreji i Australiji su, pak, blago pale.

Snažan rast kineskih burzi zahvaljuje se nadi ulagača u nove poticajne mjere, nakon što su jutros objavljeni podaci pokazali da je u travnju usporen rast proizvođačkih cijena u odnosu na prethodne mjesece.

Doduše, potrošačke su cijene porasle 2,1 posto na godišnjoj razini, više nego što se očekivalo, no popuštanje pritiska na proizvođačke cijene otvara prostor, kažu analitičari, za nove mjere koje bi potaknule rast gospodarstva.

Posljednjih mjeseci rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva znatno usporava zbog strogih mjera za sprječavanje širenja covida-19.

Oko 290 milijuna Kineza pod utjecajem mjera protiv covida

Analitičari Nomure procjenjuju da trenutno 41 kineski grad primjenjuje djelomično ili puno 'zatvaranje' ili neke druge mjere stroge kontrole, a pod utjecajem tih mjera je otprilike 290 milijuna ljudi.

Dolar ojačao, cijene nafte porasle

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 103,86 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,60 bodova.

Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti stabilno kreće oko 130,35 jena, kao i jučer u ovo doba.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0535 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0580 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon dva dana pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 1,85 posto, na 104,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,75 posto, na 101,50 dolara.