Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, lani je znatno povećan broj presuda za kaznena djela protiv gospodarstva. U 708 okončanih kaznenih postupaka krivima je proglašeno 607 prijestupnika, što je gotovo 18 posto više nego 2020. godine, kada je zbog gospodarskog kriminala osuđeno 515 osoba.

Delikti protiv gospodarstva obuhvaćaju 20 vrsta kaznenih djela, uključujući zlouporabu povjerenja, prijevaru, utaju poreza i pranje novca.

Kada je riječ o vrsti prijestupa, najviše osuđenih bavilo se nedozvoljenom trgovinom koja obuhvaća različite oblike šverca, odnosno trgovine robom čiji je promet zabranjen ili ograničen.

Iako su za kaznena djela protiv gospodarstva zakonom predviđene visoke kazne zatvora, sudovi u većini slučajeva pribjegavaju blažim sankcijama.

Od 607 osuđenih na zatvorske kazne, njih samo 107 završilo je iza rešetaka, a ostali su se provukli s uvjetnom i novčanom kaznom.

O blagom tretmanu sudaca prema gospodarskim prijestupnicima svjedoče i visine zatvorskih kazni. Od 107 osuđenih na bezuvjetni zatvor, većina (62 osuđena) prošla je s kaznama do godine dana.

Zagrebački odvjetnik dobro upoznat sa sudskom praksom kaže da u zatvoru obično završavaju recidivisti, a opće je pravilo da se uvjetne kazne određuju ako se prvi put počini djelo i ako ono nije izrazito teško. Pritom naglašava da se kriteriji sudova prema gospodarskim prijestupnicima ne razlikuju mnogo od onih prema optuženima za većinu drugih kaznenih djela.

Ipak, u prošloj godini primjetno je zaoštravanje sankcija za najteža gospodarska kaznena djela u odnosu na godinu ranije. Lani je na zatvorske kazne iznad godinu dana osuđeno 45 prijestupnika dok je 2020. na taj način kažnjen 31 osuđenik.

Među ozbiljnijim gospodarskim prijestupima, za koje su predviđene kazne od šest mjeseci do 10 godina zatvora, najviše je osuđenih za prijevare i zlouporabu povjerenja.

Poseban segment kriminala usko vezan uz gospodarski kriminal čine kaznena djela protiv službene dužnosti. Njime su obuhvaćeni državni i lokalni dužnosnici, a spektar kaznenih djela pokriva zloporabu položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje, primanje i davanje mita i trgovanje utjecajem.

Zanimljivo je to da prilikom presuđivanja ovih kaznenih djela važe stroži kriteriji. Od 111 osuđenih, njih čak 40 ili 36 posto završilo je na izdržavanju bezuvjetne zatvorske kazne, od kojih je gotovo polovica upućena na izdržavanje kazne duže od godine dana.

Najpoznatiji prijestupnik osuđen prošle godine za zlouporabu položaja i ovlasti je Nadan Vidošević, bivši čelnik Hrvatske gospodarske komore. U presudi za izvlačenje novca u tzv. aferi Remorker nepravomoćno je proglašen krivim i osuđen na osam godina zatvora i nadoknadu 35,5 milijuna kuna štete HGK-u. Na zatvorsku kaznu u trajanju od dvije godine osuđena je i njegova najbliža suradnica Zdenka Peternel.

U ovoj godini dosad su pale dvije 'kapitalne' presude. Krajem veljače okončano je maratonsko suđenje za 'aferu Nadstrešnice' te su na tri i pol godine zatvora osuđeni bivši pročelnik zagrebačkog Ureda za prostorno uređenje i izgradnju grada Davor Jelavić i njegova tadašnja pomoćnica Vesna Lubin.

Krajem ožujka izrečena je i nepravomoćna presuda bivšoj županici Sisačko-moslavačke županije Marini Lovrić Merzel, osuđenoj za niz koruptivnih kaznenih djela na sedam godina zatvora.