Lani je u Hrvatsku stiglo 6,4 milijarde eura stranog kapitala, koji je bio glavni izvor financiranja rasta i potrošnje u zemlji. Ove godine inozemni će dug stagnirati, prepolovit će se inozemna ulaganja, a izvoz će pasti za 10 posto. Monetarne akrobacije, dodao je guverner, ne mogu nadomjestiti nestašicu deviza, piše Večernji list.

Stoga guverner smatra da će nelikvidnost biti glavni problem realnog sektora, kojemu ne ide na ruku ni kreditna aktivnost banaka. 'Dijelom i uz pomoć HNB-a, banke su posljednjeg kvartala 2008. i prvog 2009. glavninu kredita usmjerile prema državi. Da se to nije dogodilo, država bi dospjela u ozbiljnu insolventnost, da ne upotrijebim teže riječi', dodao je guverner te ponovio kako je zabluda da se ponovno može uspostaviti isti obrazac ponašanja kao ranije.

Dugoročan ekonomski rast ne može se zasnivati na potražnji koja generira rast opće zaduženosti. Kriza nije privremeni prekid u dosadašnjem rastu i razvoju, već drastično upozorenje i opomena da se ne može ponašati kao prije.

Guverner je također otkrio da je došlo do pogoršanja u kvaliteti plasmana banaka i njihovoj naplati, ali banke to ne prikazuju u svojim bilancama. Takve plasmane ne iskazuju kao nenaplative, već ih reprogramiraju. Potrošnja je u državi pala i zbog toga što je stanovništvo lani izgubilo 47 milijardi kuna financijske imovine koje su uložili u investicijske fondove i dionice.

'Izgubilo se sve što se fiktivno zaradilo u 2007', rekao je guverner. Monetarni sustav je stabilan, ali ni HNB više nema mogućnosti da smanjivanjem opće stope pričuve nešto bitno napravi za likvidnost sustava.