Pored hitnog rebalansa na koji valja gledati kao palijativnu mjeru upravljanja u krizi, treba bez odgoda prionuti dugoročnim strukturnim reformama koje će povećati konkurentnost gospodarstva i dugoročno utjecati na vanjske neravnoteže, ističu analitičari PBZ-a u najnovijim PBZ Tjednim analizama u osvrtu na ekonomske posljedice prošlotjedna iznenada ostavka predsjednika Vlade i predsjednika vladajuće stranke Ive Sanadera.

Ocjenjujući da je to događaj gotovo bez presedana i za gospodarstvo, analitičari PBZ-a napominju kako se žele usredotočiti isključivo na ekonomske reakcije i moguće ekonomske posljedice.

Primjećujući da je nekoliko dana prekratko da se većina pokazatelja koje analitičari prate promijeni, ističu kako mogu gledati samo pokazatelje s dnevnom frekvencijom, a to je kao prvo tečaj HRK/€, najvažniji parametar i sidro hrvatskog gospodarstva, a on do sada nije pokazao značajnije promjene.

Isto tako, dodaju, nisu zamijećene špekulativne kupovine deviza. HNB je vrlo jasno rekao da ne namjerava mijenjati politiku, a ta je institucija više puta dokazala visok stupanj vjerodostojnosti.

Drugo, kamatne stope nisu reagirale.

Treće, na dan objave ostavke potonula je burza, no analitičari PBZ-a ne očekuju neki dugoročniji utjecaj na burzovna kretanja zbog tog razloga, niti burza ima neki veći utjecaj na realni sektor.

Od vanjskih pokazatelja konstatiraju da CDS za Hrvatsku nije porastao, niti su cijene naših obveznica doživjele neke značajnije promjene.

Napominjući da su to sve dobre vijesti analitičari PBZ-a zaključuju da su tržišta neposredan šok ostavke dobro apsorbirala.

Naravno, primjećuju, mnogo je značajnije vidjeti što će se događati u idućem razdoblju i to prvo u idućih desetak dana, za kada je najavljen rebalans proračuna, te najesen.

Zbog vanjskih neravnoteža, za održavanje stabilnosti ključni su devizni priljevi (prema odljevima), a tu veliku ulogu ima mišljenje rejting agencija.

Mediji javljaju kako rejting agencije za sada neće mijenjati svoje pozicije samo zbog te ostavke. I to je logično, njih zanimaju ekonomski fundamenti, odnosno implicitno sposobnost nove vlade da provodi odlučne reforme.

Po procjeni analitičara PBZ-a makroekonomskom stabilnošću u Hrvatskoj moguće je i dalje upravljati, no stupnjeva slobode i vremena za odgode nema. Pored hitnog rebalansa na koji valja gledati kao palijativnu mjeru upravljanja u krizi, treba bez odgoda prionuti dugoročnim strukturnim reformama koje će povećati konkurentnost gospodarstva i dugoročno utjecati na vanjske neravnoteže. Takav je scenarij svakako moguć, a koliko je realan saznat ćemo uskoro, napominju.

Po procjeni analitičara PBZ-a, ostavka premijera čak i povećava vjerojatnost da se učine odlučne i neophodne (u kratkom roku nepopularne) mjere u ekonomskoj politici.

Na kraju dodaju kako gospodarstvenici nikako ne bi trebali čekati niti tih par dana - do usvajanja proračuna.

Uloga je Vlade (i HNB-a) u gospodarstvu ipak ograničena. Ključ su individualne poslovne odluke. Stoga se valja usmjeriti na "vlastito dvorište" i brojnim prilagodbama poslovanja novom okruženju. Tko to prije shvati i provede, uspjet će ne samo preživjeti krizu, nego i biti uspješan u duljem roku, zaključuje glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb.