Hrvatska narodna banka objavila je danas novi broj Makroprudencijalne dijagonostike u kojoj su analizirana makroekonomska i financijska kretanja na koncu 2022. te identificirani ranjivosti i rizici za financijsku stabilnost.
Ukupna izloženost financijskog sustava rizicima blago se smanjila krajem godine, najviše pod utjecajem nestanka valutnog rizika po ulasku u europodručje, no visoka inflacija i usporavanje svjetske gospodarske aktivnosti u uvjetima geopolitičkih neizvjesnosti i većih troškova financiranja zadržali su na umjereno povišenoj razini ukupnu izloženost rizicima za financijsku stabilnost u Hrvatskoj.
Bankovni sustav i dalje je izrazito otporan, usprkos blagom smanjenju stope ukupnog kapitala. Udjel neprihodujućih kredita smanjio se na najniže dosad zabilježene razine, ali su porasle reklasifikacije unutar kategorije prihodujućih kredita u segmentu kredita sa povišenim rizikom, pa je kreditni rizik nastavio rasti. Profitabilnost banaka je i dalje povišena u okružju smanjenja troška ispravaka vrijednosti za kreditni rizik, a nekoliko većih banaka mogle biti obveznici jednokratnog poreza na izvanrednu dobit. No, to neće utjecati na financijsku stabilnost te se ne bi trebalo odraziti ni na uvjete financiranja.
vezane vijesti
Normalizacija monetarne politike Europske središnje banke do sada se u ograničenom opsegu prelila na hrvatsko gospodarstvo. Primjetno je porastao trošak zaduživanja države i nefinancijskih poduzeća, ali ne i kućanstava, za koja se vidljiviji rast kamatnih stopa može očekivati tek u ovoj godini.
Snažan rast kredita poduzećima i dinamično stambeno kreditiranje te nastavak rasta cijena stambenih nekretnina pridonose nastavku akumulacije cikličkih sistemskih rizika, zbog čega je HNB u prosincu 2022. povećao najavljenu stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala s 0,5% na 1%.
U rujnu 2022. provedeno je redovito godišnje preispitivanje sistemskog značaja kreditnih institucija. Potvrđeno je već prethodno utvrđenih sedam ostalih sistemski značajnih kreditnih institucija, a nešto su prilagođene stope tog zaštitnog sloja. Te su stope ujedno usklađene s revidiranom metodologijom kalibracije koje će se primjenjivati od 1. siječnja 2024. godine, kojom se broj razreda OSV institucija povećava s četiri na šest, uz bržu progresiju stope zaštitnog sloja kapitala za OSV institucije i povećanje najmanje stope za OSV institucije u najvišem razredu s 1% na 1,5%.
