No rast kontejnerskog prometa ne ukazuje na povećanu proizvodnju ili potražnju, nego je dobrim dijelom riječ o zakašnjelim isporukama koje nisu bile moguće zbog pandemije koronavirusa. I stvarno, trenutačno se mnogi kupci, ali i brodari i lučki upravitelji žale da skoro nijedna isporuka ne dolazi na vrijeme, piše DW.

Tvrtka za logistiku i prijevoz Kühne + Nagel (K + N) iz Schindellegija u Švicarskoj prati stanje na međunarodnim pomorskim putovima. I uočava, kaže Dominique Nadelhofer, u toj firmi zadužen za odnose s javnošću, da je 28. siječnja čak 567 kontejnerskih brodova bilo usidreno pred lukama i čekalo na otpremu.

Kako bi omogućila stvaranje prave slike stanja, tvrtka K + N stvorila je vlastiti indeks pod nazivom Seaexplorer Disruption Indicator. Po njemu se jedan standardni kontejner (TEU) na nekom brodu množi s brojem dana provedenih u čekanju na otpremu. Tako za brod natovaren s 18.000 standardnih boksova koji deset dana čeka na ukrcaj tereta taj indeks iznosi 180.000.

Prošlog petka (28. siječnja) Seaexplorer Disruption Indicator iznosio je '12,5 milijuna TEU-dana provedenih u čekanju ispred devet najvažnijih svjetskih luka', izvijestio je Nadelhofer u razgovoru za DW. Na pitanje što to konkretno znači u praksi, odgovorio je: 'Trenutačno vidimo 12 puta veći broj brodova na čekanju u usporedbi s uobičajenim uvjetima.'

No ne postoji samo jedan razlog za tu situaciju. Nadelhofer navodi primjer SAD-a, u kojem trenutačno postoji problem koji je dobro poznat u Europi: 'U Sjevernoj Americi izazov predstavlja nedostatak vozača kamiona.' Zato je u lukama postalo tijesno jer se roba iz kontejnera ne može dovoljno brzo otpremiti u odredište na kopnu.

Osim toga, nisu sve luke jednako dobro opremljene ili organizirane. Globalno gledano, postoje velike razlike. New Global Container Port Performance Index (CPPI), rang-lista najučinkovitijih luka svijeta koju objavljuju Svjetska banka i londonska tvrtka IHS Markit, jasno pokazuje da se najefikasnije luke bez izuzetka nalaze u Aziji.

Na prvom mjestu je Yokohama u Japanu, na drugom King Abdullah Port u Saudijskoj Arabiji, a na trećem Qingdao u Kini. Najbolje plasirana europska luka je Algeciras u Španjolskoj (10. mjesto), a najučinkovitija luka na američkom kontinentu nalazi se u Meksiku.

To što se kineske luke ubrajaju među najbolje organizirane na svijetu ne znači automatski da su one i dalje konjunkturni motor u svjetskoj trgovini. Naime kineska politika strogih antipandemijskih mjera svako malo je dovodila do zatvaranja lučkih terminala, što je kao posljedicu imalo kočenje svjetske trgovine.

Doduše, globalni kontejnerski promet je, apsolutno gledano, u prošloj godini opet porastao. Ali i tu postoji odlučujuća iznimka, kažu stručnjaci RWI/ISL-a: 'Razlog rasta indeksa je znatno povećanje prometa u lukama izvan Kine. U kineskim lukama kontejnerski promet znatno je smanjen.' Nadelhofer ističe da je koronakriza znatno otežala otpremu brodova, ali da je aktualno stanje uzrokovala 'kombinacija mnogih faktora'.

Naglašava da je takav razvoj situacije bio vidljiv i prije pandemije. Kako je rekao, već tada su brodovlasnici počeli smanjivati svoje flote. A onda je u trećem kvartalu 2020. naglo porasla potražnja za robom jer su ljudi, umjesto na putovanja koja nisu bila moguća zbog korone, počeli trošiti novac na druge stvari, primjerice na sportske rekvizite ili na renoviranje doma. Osim toga, zbog drastičnog smanjenja zračnog putničkog prometa otpala je i mogućnost transporta u prostoru za robu u zrakoplovima.