Grčić je priznao da Vlada djelomično kasni sa smjernicama, ali je napomenuo da za to postoji opravdan razlog. 'Htjeli smo na površinu izvući sve ono što opterećuje državne financije - dakle, sve skrivene dugove i sve stavke koje će u narednom razdoblju kao efekt uključivanja u Uniju i dijelom kao javni rast izdataka za kamate doći na naplatu', rekao je Grčić dodajući da se u smjernicama jasno vidi koliko je Vlada bitno srezala državne rashode u odnosu na prošlu Vladu.

Naglasio je da proračunski deficit u 2013. pokazuje učinke onih troškova koji su jednostavno nezaobilazni, poput rasta kamata na visoki javni dug, uplata članarine za korištenje europskih fondova, odnosno participacija u proračunu EU-a.

'Isto to ili slično očekuje nas i u 2014. i svakoj sljedećoj godini i taj iznos penje se na sedam milijardi kuna povećanih troškova. To ne možemo izbjeći. Osim toga, to su i druge dubioze koje smo pronašli u proračunu, prema bankama vezano za jamstva izdana brodogradilištima, sanacija zdravstvenog sustava, novac koji je išao brojnim tvrtkama koje su djelomično ili u većinskom državnom portfelju, a koje nisu mogle isplaćivati plaće', ustvrdio je Grčić.

Prema njegovim riječima, cijeli plan temelji se i na kratkoročnim mjerama kojima je u interesu smanjenje državnih rashoda, jer već u 2014. ulazimo u proceduru prekomjernog deficita gdje će Europska unija imati vrlo jasne preporuke prema Hrvatskoj kako izaći iz situacije velikog deficita i javnog duga.

'Taj proces će trajati: ispod tri godine ta prilagodba neće biti moguća. Nadamo se da ćemo s Europskom komisijom na proljeće postići suglasnost oko tog roka. Jedino gospodarski rast može trajno stabilizirati javne financije. U ovoj godini moramo zaustaviti gospodarsko propadanje', zaključio je Grčić.

Vlada je srezala prognozu rasta BDP-a sa 0,7 posto na 0,2 posto. Iduće godine očekuju rast BDP-a od 1,3 posto, 2015. rast od 2,2 posto, a 2016. godine od 2,5 posto.

Ministar financija Slavko Linić potvrdio je da će 2014. biti godina s nastavkom štednje, ali znatnom eksplozijom deficita. 'Smjernica koje sada prezentiramo neće biti u prijedlogu proračuna', rekao je Linić naglašavajući da će one biti korigirane za mjere daljnjih dva mjeseca intenzivnog rada nadležnih ministarstva na provedbi reformi.

Prema smjernicama, proračun za iduću godinu trebao bi biti veći od 131 milijardu kuna, a deficit ogromnih 17,4 milijarde ili 5,5 posto BDP-a. Rast rashoda za kamate i troškove članstva Hrvatske u Europskoj uniji u idućoj će godini uzrokovati povećanje proračunskog deficita za oko osam milijardi kuna. Interventnim mjerama koje spominje Linić trebao bi se takav financijski udar umanjiti. One podrazumijevaju usklađivanje PDV-a, objedinjavanje javne nabave, povećanje nekih trošarina i monetizaciju autocesta.

Prihodi proračuna neće se bitno mijenjati; planirani su u iznosu od 114,3 milijardi kuna ili oko 0,8 posto više nego ove godine.

Mjesta za bitno smanjenje rashodne strane, kazao je Linić, nije bilo što zbog negativnog učinka ulaska Hrvatske u EU, što zbog visokog javnog duga, koji je rastao i zbog provedenih reformi unazad dvije godine, poput restrukturiranja brodogradnje, željeznice, zračnog prometa i zdravstva.

Javni dug na kraju ove godine iznosit će oko 190 milijardi kuna, rekao je Linić i istaknuo kako su u njemu i visoki deficiti iz 2011. i 2012., ali i 'skriveni' dugovi prijašnjih vlada.

Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić istaknula je kako smo se i prije zaduživali te da je kupovanje socijalnog mira koštalo građane ove zemlje milijune duga, koji se sve teže vraća.

Reforme se, napomenula je, ne mogu raditi preko noći, jer bi se tako napravilo više štete nego koristi. Ministri su morali srediti svaki svoje ministarstvo. 'Deficit želimo u tri godine spustiti na 4,5 posto. Svi smo došli do granice izdržljivosti. Za ove mjere moramo imati dugoročne mjere', rekla je Opačić.

Kad su u pitanju reformatorske i interventne mjere, Opačić je objasnila da je riječ o reformama plaća u javnom sektoru te da će vrlo brzo krenuti u razgovore sa socijalnim partnerima. 'Cilj je Vlade ujednačiti sustav plaća u javnom i državnom sektoru', kazala je.

Spomenula je i objedinjenu javnu nabavu za sva ministarstva kojom su dodatno racionalizirani troškovi. 'Trenutačni trošak objedinjene javne nabave na razini vlade iznosi pet milijardi kuna. I dalje ćemo objedinjavati javnu nabavu kako bi uštede bile još i veće', zaključila je Opačić.