Tako su u odnosu na lanjski kolovoz ukupni krediti niži za 16,2 milijardu kuna ili 5,8 posto godišnje. U promatranom mjesecu je nastavljen pad ukupnih kredita i na mjesečnoj razini koji je prisutan (s tek jednom iznimkom u svibnju) od listopada 2015. U odnosu na srpanj, ukupni krediti su niži za 1,2 milijardu kuna (0,5%) dok je u usporedbi s prosincem prošle godine zabilježen njihov pad za 12,2 milijardu kuna (4,4%).

Razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica CHF konverzije tj. djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava čiji su krediti koncem kolovoza iznosili 117,2 mmilijardu kuna. Uz mjesečni pad 352 milijuna kuna (0,3%) vidljiv je i nastavak razduživanja sektora stanovništva na godišnjoj razini koje je neprekidno prisutno od sredine prošle godine. Tako su u odnosu na lanjski kolovoz ukupni krediti kućanstvima niži za 8,4 milijardu kuna (godišnji pad od 6,7%). U odnosu na kraj prošle godine, krediti kućanstvima niži su za 7,3 milijardu kuna ili 5,9% te u strukturi ukupnih kredita čine udio od 44,7%.

Promatrajući prema sektorima, zamjetan je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća čiji su krediti krajem promatranog mjeseca iznosili 85,6 milijardu kuna. Na mjesečnoj razini su zabilježili pad od 562 milijuna kuna (0,7%) dok su na godišnjoj razini potvrdili trend pada koji datira od sredine 2012. (niži su za 4,1 milijardu kuna odnosno 4,5%).U odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima niži su za 1,7 milijardu kuna ili 2%.

Čineći udio od preko 19% u ukupnim kreditima, krediti središnjoj državi su krajem kolovoza iznosili 51 milijardu kuna, zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini (0,5% odnosno 5,2%). U odnosu na kraj prošle godine, krediti središnjoj državi niži su za gotovo 2,4 milijardu kuna (-4,5%).

Obzirom da se krajem promatranog mjeseca preko 66% ukupnih kredita odnosilo na valutne (denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu), godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak (za 0,9% odnosno 1,7%).

Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno niskom gospodarskom aktivnošću. No obzirom da je u ovoj godini zamijećen rast blagi potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, u nastavku godine očekujemo i veće korištenje kunskih kredita u domaćim bankama.