Na listi 100 najvećih hrvatskih izvoznika suvereno dominira Ina sa 8,56 milijardi kuna robnog izvoza, a uz naftnu perjanicu svega je još šest tvrtki u 2010. uspjelo u inozemstvo plasirati proizvode vrjednije od milijardu kuna. Najznačajniji izvorni hrvatski izvozni proizvod i dalje su brodovi, a osjetno je porastao izvoz lijekova, električnih transformatora, umjetnih gnojiva i proizvoda od drva. Među prvih deset izvoznika najveći napredak na listi postigli su Boxmark Leather i Petrokemija, a najviše je nazadovao ENI Croatia
Prema podacima Fine, Ina je u prošloj godini ostvarila 46,7 posto veći izvoz nego 2009, pojačavši svoj položaj najvećeg hrvatskog izvoznika. Uvjerljivo vodstvo Ina može zahvaliti rastu cijena nafte, a ne može se baš pohvaliti rastom udjela na inozemnim tržištima. Premda nominalno najviše izvozi, Ina je s udjelom prihoda u izvozu od 35,23 posto na zadnjem mjestu među deset najvećih izvoznih kompanija.
Najveći udio izvoza u prihodima, čak 98,24 posto, ima Boxmark Leather, austrijska tvrtka koja proizvodi navlake za sjedala za automobilsku industriju. Tvrtka koja je prošle godine zaposlila 807 novih radnika povećala je izvoz za 38 posto (na 1,58 milijardi kuna) i popela se sedmog na četvrto mjesto hrvatskih izvoznika.
BRODOGRADNJA I DALJE U VRHU
Među prvih 11 izvoznika nalaze se čak tri brodogradilišta. Drugoplasirani je profitabilni Uljanik s izvozom od 2,42 milijarde kuna (14 posto više nego 2009), a sedmo i 11. mjesto drže gubitaši Brodosplit i 3. maj s izvozom od 1,26 odnosno 0,82 milijarde kuna. Unatoč slabijem izvoznom rezultatu (pad od 5,44 posto), Pliva je zadržala treće mjesto na izvoznoj listi.
Značajan pomak postigla je kutinska Petrokemija, koja je podigla izvozne prihode za gotovo 60 posto (na 1,39 milijardi kuna) i skočila s devetog na peto mjesto najvećih izvoznika. Na listi 100 najvećih izvoznika nalaze se tri tvrtke u sastavu Končara. Na visokom šestom mjestu nalaze se Končar energetski transformatori s izvozom od 1,28 milijardi kuna (približno isto kao i 2009), 23. mjesto drži Končar distributivni i specijalni transformatori, a 81. je Končar-inženjering za energetiku i transport.
SLABA IZVOZNA POZICIJA AGROKORA
Napredak od dva mjesta na listi top 10 izvoznika postigla je Tankerska plovidba, koja je povećala izvoz za 20 posto probivši granicu od milijardu kuna. Zbog smanjenja izvoza za 4,75 posto, Ericsson Nikola Tesla pao je sa osmog ne deveto mjesto, dok je za jedno mjesto napredovao nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines, koji je zauzeo desetu poziciju. S liste najvećih deset izvoznika ispala je hrvatska podružnica talijanskog naftnog diva ENI, čiji se izvoz gotovo prepolovio (sa 1,5 na 0,8 milijardi kuna).
Zanimljivo je da među četrdeset vodećih hrvatskih izvoznika nema nijedne kompanije iz sastava Agrokora. Najveći izvoznik iz Todorićevog koncerna je Agrokor-trgovina, koja se nalazi tek na 49. mjestu.
Deset najvećih hrvatskih izvoznika ukupno je lani u inozemstvu uprihodilo 21,14 milijardi kuna, što je 4,04 milijarde kuna, odnosno 23,6 posto više nego u 2009. godini.
PREDKRIZNA 2008. JOŠ NEDOSTIŽNA
Hrvatski izvoz je nakon dramatične 2009. u kojoj je pao više od 20 posto, u prošloj godini ostvario solidan oporavak, ali rast ipak nije bio dovoljan da se vrijednost izvezene robe vrati na razinu iz predrecesijske 2008. godine. Ukupni je hrvatski izvoz prošle godine skočio za 18,3 posto (na 8,9 milijardi eura), a za usporedbu, u 2008. godini izvoz je iznosio 19,9 milijardi eura.
U 2011. nastavljeni su pozitivni izvozni trendovi u robnoj razmjeni s inozemstvom. Izvoz je u prvih pet mjeseci porastao 5,4 posto, a najveći utjecaj na rast imala je proizvodnja naftnih derivata, zatim kemijska industrija (umjetna gnojiva), proizvodnja strojeva i uređaja te proizvodnja metala. Očekivano, najveći pad vrijednosti izvoza bilježi brodograđevna industrija, a podbacila je i proizvodnja električne opreme, gdje su tradicionalno najzastupljeniji proizvod električni transformatori.
U strukturi hrvatskog izvoza posljednjih godina nije došlo do većih promjena. Najznačajniji hrvatski izvozni proizvodi još uvijek su brodovi koji čine oko 10 posto ukupnog izvoza. Udjel brodogradnje u izvozu svjedoči o važnosti ove djelatnosti za hrvatsku robnu razmjenu s inozemstvom. Međutim, kriza svjetske brodogradnje i problemi u kojima se nalaze hrvatska brodogradilišta neminovno će dovesti do smanjenja izvoznih potencijala škverova.
Premda se još se ne naziru veliki izvoznici koji bi mogli nadoknaditi gubitak na brodovima, kakvu takvu kompenzaciju mogao bi donijeti rast izvoza naftnih derivata, lijekova, električnih transformatora, umjetnih gnojiva i proizvoda od drva.
