Razduživanja banaka, odnosno slabiji pristup banaka inozemnim izvorima financiranja, koji se pojavio tijekom globalne ekonomske krize i ograničio kreditiranje, iako bi se očekivalo obrnuto, zapravo nije imao značajniji učinak na gospodarski rast, odnosno oporavak gospodarstava u regiji, pa tako niti u Hrvatskoj, pokazuju rezultati danas predstavljene analize Hrvatske udruge banaka (HUB)
Analiza 'Razduživanje banaka u Hrvatskoj i drugih deset zemalja Nove Europe' kreće od teze da banke koje su prije krize osiguravale priljev kapitala u zemlje poput Hrvatske, sada zbog razduživanja ograničavaju pristup kapitalu i kreditima i tako otežavaju gospodarski oporavak.
No, autori analize došli su do zaključka kako je došlo do 'razlaza' kreditnih i realnih tokova. Tako je primjerice u Hrvatskoj, koja je među promatranih 11 zemalja tzv. Nove Europe, zabilježila najviši kumulativni pad BDP-a od početka krize (od oko 10 posto), pad kreditiranja znatno niži nego primjerice u Slovačkoj ili Estoniji, čiji BDP kumulativno (od 2008. do 2012.) ima pozitivan predznak kretanja.
Za takva kretanja u Hrvatskoj u analizi se navodi nekoliko mogućih objašnjenja. Primjerice, kriza je na bankarskom tržištu dovela do viška ponude kredita, ali umjesto da se njima podupiru strukturne reforme ili poduzeća koja su imala izgleda za oporavak i rast, kreditima su se održavala na životu prezadužena i bezperspektivna poduzeća
Također, uspješna poduzeća, kojima je financiranje bilo jeftinije na inozemnom nego na domaćem tržištu, smanjivanjem stope granične obvezne pričuve 'vratila' su se na hrvatsko tržište, jer se cijena kredita tada ujednačila.
No, ističu iz HUB-a, osim što to nije imalo pozitivnog utjecaja na gospodarski oporavak, stvorilo je i iskrivljenu sliku 'zdravlja' hrvatskih poduzetnika, koju bi, barem djelomično, trebao ispraviti Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
HUB je danas predstavio i novu publikaciju, HUB pregled, koja će kvartalno obrađivati podatke o trendovima na bankarskom i financijskom tržištu
Prvi broj te publikacije tako npr. pokazuje da krajem 2012. godine, promatrano prema valutnoj strukturi, najviši udio 'loših' kredita imaju kunski krediti, od 16,46 posto. Na drugom su mjestu krediti vezani uz švicarske franke (13,14 posto), a na trećem euro-krediti (12,82 posto).
Međutim, kod stambenih kredita udio 'loših' kredita vezanih uz franak gotovo je trostruko viši od kredita u eurima - 9,15 posto naspram 3,67 posto.
