Praksa skrivanja identiteta vlasnika koja je često pogodovala različitim malverzacijama u gospodarskom poslovanju odlazi u prošlost. U skladu s direktivama Europske komisije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, i Hrvatska je pristupila izradi odgovarajućih propisa.

Nakon izmjena Zakona o sprečavanju pranja novca potkraj prošle godine Ministarstvo financija ovih dana uputilo je u javnu raspravu i prijedlog Pravilnika o registru stvarnih vlasnika, koji propisuje sadržaj i strukturu podataka te sve bitne elemente upravljanja bazom podataka o vlasništvu u trgovačkim društvima i ostalim pravnim osobama (udruge, zaklade, fondacije i sl.).

Formiranjem registra bit će razotkriveni vlasnici dioničkih društava koji se kriju iza skrbničkih računa i na taj način taje svoj identitet. U početku će sadržaj registra biti dostupan samo državnim institucijama koje se bave sprečavanjem poreznih prijevara, pranja novca, utaja i financiranja terorizma.

Podatke iz registra tako će moći koristiti Ministarstvo financija, Državno odvjetništvo i USKOK, policija, SOA, HNB, ali i banke i drugi obveznici, odnosno svi koji dokažu opravdan pravni interes.

Međutim već od 2020. svi hrvatski građani dobit će uvid u podatke o stvarnim vlasnicima tvrtki u skladu sa zahtjevom Pete europske direktive o sprečavanju pranja novca. Razotkrivanje vlasnika osobito će koristiti burzovnim igračima koji zbog korištenja skrbničkih računa nisu imali pravi uvid u strukturu vlasništva dioničkih društava.

Premda se kod velikih vlasnika, poput MOL-a u Ini, u pravilu zna tko stoji iza skrbničkog računa, u praksi se često događalo da su značajne promjene u vlasničkim strukturama skrivene od očiju javnosti. Tako, primjerice, prilikom aktualnog preuzimanja brodogradilišta Viktor Lenac u razdoblju okrupnjavanja vlasništva nije bilo jasno tko kupuje dionice jer je kupac bio skriven iza skrbničkog računa.

Da je riječ o talijanskoj grupaciji Palumbo Group, investitori su saznali tek kada je ta tvrtka prešla prag od 25 posto dionica s pravom glasa te je po zakonu morala objaviti nastanak obveze objavljivanja ponude za preuzimanje.

Ubuduće će u takvim situacijama investicijska javnost puno ranije moći doći do saznanja tko stječe dionice u namjeri da preuzme kompaniju.

Javnost će saznati i identitet brojnih manjinskih dioničara u velikim kompanijama, koji su sada skriveni. Tako ćemo, primjerice, saznati tko stoji iza skrbničkog računa koji drži drugi po veličini vlasnički udjel od 11 posto u rovinjskoj Adris grupi ili tko su vlasnici četiri skrbnička računa u top 10 dioničara Ericssona Nikole Tesle, koji drže 4,14 posto udjela u vlasništvu.

Podatke o vlasništvu u registar će upisivati sami pravni subjekti putem web aplikacije, a vlasničke promjene morat će ažurirati u roku od osam dana.