Brijesta najbliže mjesto Pelješkom mostu s poluotočne strane već godinama je poznata po školjkarstvu. Školjkari Zdravko i Vicko Lazić zabrinuti kreću u obilazak svojih pergulara s dagnjama. Naime, posljednjih dana pronalaze sve više mrtvih dagnji ili mušula.

'Doslovce pomor koji je nezapamćen. Mi imamo 25 godina obrta i cijeli život se bavimo ovim i generacije prije nas, nikad nisam ni čuo za ovako nešto. To je baš, usudio bih se reći, možda 90 posto, ali će sigurno kroz sljedećih par dana s obzirom na to da nema promjene vremena, bojim se da će biti strašno', kaže Zdravko za HRT.

Lazići su trenutačno su jedni od najvećih školjkara ne samo u Brijesti nego u cijelom u Malostonskom zaljevu. U njihovim uzgajalištima podjednako je dagnji i kamenica. 'Imamo nekih devet hektara na moru po koncesijama. Čak smo ove godine, znači u šestom mjesecu bio je jedan natječaj i još smo zatražili tri nove koncesije koje ćemo potpisivati u 9. mjesecu. Sad nakon ovoga, šokiran si i onda prvo što pomisliš: Što to meni treba', dodaje Vicko.

Toplo more ubija školjke i njihovu hranu

Pretpostavlja se da je uzrok uginuća dagnji visoka temperatura mora od koje ugibaju one ili pak njihova hrana, a to su najsitnija živa bića koja žive u moru. O svemu će se više znati više kad se uzorci mora i uginulih dagnji analiziraju u laboratorijima.

'Ono što je poznato prema starijim i prema najnovijim istraživanjima da ova vrsta dagnje nakon određenih razina temperature povećava stopu smrtnosti, odnosno ugiba. Tako da temperatura od 30 stupnjeva koliko je zabilježena u površinskom sloju tog područja kobno djeluje. Sve ovisi i o nekim drugim ekološkim čimbenicima - od hrane do dostupnosti kisika. Temperatura može bit kobna nakon 72 sata, a nekad dagnje mogu preživjeti i do dvadesetak dana', objašnjava prof. Ana Bratoš Cetinić, s odjela za ekologiju, Sveučilišta u Dubrovniku.

U uvalama Bistrina i Kuta pokraj Malog Stona školjkari se također žale na pomor dagnji, ali stanje je bolje nego u Brijesti. 'Ovisno o poljima jedno 30-40 posto je krepalo, uginulo, a što će biti za sedam dana nitko ne zna. Strada prvo stara školjka, velika školjka - a ako se neko zlo mora dogodit što se tiče ovoga uginuća, neka to bude stara školjka. Ako nam ugine srednja i sjeme koje će biti dogodine i iduće godine - onda ne znam', govori za HRT Nikša Matković, školjkar iz Bistrine.

Vjerojatno je pomor manji zbog mnogobrojnih vrulja na morskom dnu iz kojih izvire hladna voda, smatra prof. Bratoš Cetinić. Kamenice se u Malostonskom zaljevu proizvode još od vremena Dubrovačke Republike, dok je proizvodnja dagnji intezivirana početkom prošlog stoljeća.

Milijunska šteta s elementima prirodne nepogode

'Moj djed je tu postavio parkove 1927. i u razgovoru s ocem nikad se dosad nisu bilježile ovakve ekstremne situacije. Uvijek ima naravno mortaliteta ljeti. To je neminovno zbog toga što dolazi do porasta temperature mora, nema oborina. Međutim ova godina, ovo sad što se događa - ovo je stvarno nezapamćeno', upozorava predsjednica udruge Stonski školjkari Marija Radić za HRT.

Šteta na uzgajalištima dagnji procijenit će se kad uginuće prestane, ali prema prvim procjenama ona je milijunska s elementima prirodne nepogode. Sreća je u nesreći što nema uginuća kamenica.

'Kamenice se drže poprilično dobro. Mi svake godine imamo neka uginuća na kamenicama tokom rasta, jer ona ipak raste tri godine. Kroz te tri godine ona prolazi kroz neke proces, ali što se tiče ove situacije, kamenica je odlična', kaže Nikša Matković, školjkar iz Bistrine. Turistička sezona u punom je jeku pa se kamenice izvrsno prodaju, kao i dagnje koje nisu otpale s pergulara. Školjkari kažu da bi jugo izmiješalo more i tako mu snizilo temperaturu. Promjenu vremena iščekuju kao nikad dosad.