SVE TEŽE SE ŽIVI

NHS ne vjeruje u ranije ukidanje kriznog poreza

09.10.2009 u 12:44

Bionic
Reading

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) ne vjeruju da bi tzv. krizni porez mogao biti ukinut prije kraja 2010. godine, kako je najavila premijerka Jadranka Kosor, jer će se zbog pada kupovne moći građana proračun i dalje slabije puniti

Do ranijeg ukidanja kriznog poreza može doći samo temeljem odluke Ustavnog suda ili snažnog pritiska javnosti, ocijenio je predsjednik NHS-a Krešimir Sever na današnjoj konferenciji za novinare.

Osim povećanja PDV-a i uvođenja 'harača', kako bi se poboljšalo punjenje proračuna, Vlada nije poduzela ništa drugo, tako da je dodatno smanjila kupovnu moć građana i time, s druge strane, negativno utjecala na punjenje proračuna, kaže Sever.

Podsjetivši kako je dosad smanjila i plaće u javnim i državnim službama te zatražila pregovore o smanjenju plaća u javnim poduzećima za 10 posto, Sever je ustvrdio kako Vlada donosi odluke isključivo na teret zaposlenih.

S obzirom na predizborna gesla vladajuće stranke 'Pokrenimo Hrvatsku' i 'Idemo dalje', moramo se zapitati u kojem pravcu je pokrenuta Hrvatska i kuda to idemo dalje, rekao je Sever dodavši kako su vlasti u drugim zemljama u borbi protiv recesije nastojale očuvati ili potaknuti potrošnju građana.

Uvođenje 'harača' odrazilo se i na sindikalnu košaricu koju svakoga mjeseca izrađuje NHS, tako da je unatoč laganom padu minimalnih životnih troškova četveročlane obitelji u rujnu za 0,05 posto u odnosu na kolovoz, pokrivenost košarice prosječnom plaćom pala za 0,90 posto, na 80,38 posto.

Mnoge obitelji, međutim, zbog početka školske godine imale su znatno više troškove, pa tako izračuni NHS-a pokazuju da su pribor, torbe, udžbenici itd. za jednog osnovnoškolca ili srednjoškolca minimalno stajali još oko 2.300 kuna.

Ako pak neka obitelj ima dvoje osnovnoškolaca ili srednjoškolaca, pokrivenost minimalnih troškova prosječnom plaćom pada ispod 50 posto.

Dodaju li se tome i troškovi za izvanškolske aktivnosti, poput učenja stranih jezika, sporta i sl. prosječna hrvatska obitelj je zbog početka školske godine "u banani", ocijenio je Sever dodavši da bi svaki novi izvanredni trošak, poput vjenčanja, rođenja djeteta, sprovoda itd., tu obitelj stavio u bezizlaznu situaciju.

Donedavno se izlaz iz toga nalazio u zaduživanju, no kako je recesija poskupjela i otežala podizanje kredita, i zaduživanje se smanjuje - ukupna kreditna zaduženost stanovništva sa 127 milijardi kuna iz siječnja pala je na 118,8 milijardi kuna u kolovozu.

Taj pozitivni podatak ipak nije posljedica dobre politike nego činjenice da se kod nas sve teže živi, pa se i građani sve manje zadužuju, kaže Sever.

NHS također upozorava da će se zbog krize i proširenja zona naplate parkiranja u gradovima, posebice Zagrebu, povećati vožnja željeznicom u prigradskom prometu i korištenje skutera i bicikala, no postojeća gradska infrastruktura tome nije prilagođena.

U Zagrebu, primjerice, nema nijednog parkirališta za bicikle, a Zagrebparking u svojim garažama uopće nema mjesta predviđena za ostavljanje bicikala.

Sindikat predlaže i da se troškovi školovanja počnu smanjivati uvođenjem napredne tehnologije, poput E-čitača, u masovnu uporabu.

Budući da se pluralizam u izdavanju udžbenika nije pokazao dobrim, trebalo bi provesti unifikaciju i izdavati po jedan udžbenik po predmetu, te ih učiniti javno dostupnim preko Interneta, predlaže NHS.