Vladinom uredbom o izdavanju energetskih suglasnosti te utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu, koju je nacionalni distributer HEP ODS ugradio u nova pravila priključenja na distribucijsku mrežu, ubrzana je i pojednostavljena procedura izdavanja energetske suglasnosti za manje proizvođače, one koji proizvode do 100 kW električne energije godišnje.

Prema novim pravilima, proizvođači koji kreću u manju energetsku investiciju što ne treba građevinsku dozvolu za dobivanje energetske suglasnosti više ne moraju izrađivati skupi idejni projekt. Dovoljno je dostaviti podatke o investitoru (vlasniku građevine), osnovne podatke o građevini, priključnu snagu, planirani termin priključenja te dokaz o uporabljivosti postrojenja instalacija.

Nova pravila najviše pogoduju ugradnji mikrosolara, koja je dosad bila preskupa jer su važila ista pravila za male i velike proizvođače.

'Ova uredba je dio promjena vezanih uz europsku direktivu kojom se potrošača stavlja u centar i potiče samostalna proizvodnja električne energije. U zadnje dvije godine cijene priključka na solare spustile su se na realne razine, a izbacivanje idejnog projekta dodatno će olakšati ugradnju mikrosolara', naglašava energetski konzultant Edo Jerkić.

Prema njegovom mišljenju, najviše koristi od novih pravila imat će kućanstva i mali poduzetnici iz sektora turizma, ugostiteljstva i trgovine. Za kućanstva je procedura maksimalno pojednostavljena jer ako žele proizvoditi energiju do snage koju podnosi postojeći priključak, ne trebaju ishoditi novu elektroenergetsku suglasnost.

Dovoljno je provjeriti mogućnost priključenja na mrežu i obračunsko mjerno mjesto opremiti odgovarajućom opremom prema zahtjevu distributera.

Jerkić ističe da su nova pravila potaknula interes malih proizvođača, ali upozorava i na probleme koji još uvijek ograničavaju veći investicijski zamah. 'Više nije problem HEP ODS. Imamo probleme s pronalaženjem financiranja. Nažalost, banke ne prepoznaju potencijal u malim proizvođačima i ne odobravaju kredite za tu namjenu', kaže Jerkić.

Veliku prepreku vidi i u poreznim propisima koji kućanstva ne oslobađaju PDV-a na instalaciju proizvodnih sustava i ne omogućuju godišnji obračun prodane i preuzete energije. 'Riječ je o naplati viškova i manjkova ovisno o tome je li kućanstvo više prodalo ili kupilo energije. Trenutno po zakonu opskrbljivač svaki mjesec mora izdavati račun, što je porezno velika komplikacija. Kad bi se viškovi mogli fakturirati godišnje, to bi znatno pojednostavilo poslovanje', pojašnjava Jerkić.

Što se tiče proizvodnje električne energije putem fotonaponskih solarnih ćelija, Hrvatska je još uvijek na začelju Europske unije s korištenjem manje od jedan posto potencijala energije sunca.

Pritom treba naglasiti da je zbog pada cijena opreme proizvodnja sve isplativija. 'Ugradnja fotonaponskih ćelija na malim hotelima isplati se u razdoblju od pet do osam godina, i to bez poticaja', tvrdi Jerkić.

A s obzirom na postojeće trendove, stručnjaci procjenjuju da bi cijena struje iz solara već za nekoliko godina mogla postati najniža na tržištu.