Udruga Hrvatski izvoznici (HIZ) više ne traži da se oslabi kuna kako bi se kroz smanjenje cijena proizvoda povećala konkurentnost domaćih tvrtki na stranim tržištima. Štoviše, smatraju da bi to u vrijeme visokog hrvatskog deficita i opće nesigurnosti u eurozoni moglo biti opasno
Predsjednik HIZ-a Darinko Bago naveo je kako su se zalagali za devalvaciju kune prije visoke eurizacije Hrvatske. Ta mjera i sad bi, ističe, pomogla jednom dijelu izvoznika, ali pitanje je kakav bi imala utjecaj na građane, standard i ostatak gospodarstva.
Ante Babić, dopredsjednik HIZ-a, naglasio je kako bi sada bilo opasno igrati se tečajem kad je Hrvatska visoko zadužena zemlja, a pitanje je kako će se u eurozoni razviti situacija s Grčkom, Portugalom i Španjolskom.
'Nije vrijeme da se petlja s tečajem. Ionako efekt devalvacije ne bi bio isti kao prije nekoliko godina. Sad veći utjecaj na izvoznike ima porast cijena sirovina nego tečaj', rekao je Babić na današnjoj konferenciji za novinare.
Izvoznici su složili svoj set mjera koji bi trebao Hrvatsku izvući iz krize. Naglasak su, naravno, stavili na onaj dio gospodarstva koji prodaje svoje proizvode u inozemstvu jer, ističu, samo izvoz može relativno brzo stvari okrenuti na bolje.
Zbog toga traže od Vlade da donese još snažnije mjere kako bi se pomoglo izvoznim tvrtkama. Kao najveći problem ističu financiranje i cijenu kapitala
'Država mora povećati kapital Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Za poduzetnike je nužno dugoročno kreditiranje od 10 ili 15 godina. Sada se ne može dobiti više od sedam godina što nije dovoljno', naveo je Babić.
HIZ traži i preusmjeravanje državnih subvencija i njihovu snažniju kontrolu, jer se ne koriste racionalno. Upozoravaju kako se više od pet milijardi kuna godišnje transferira u lokalnu upravu i samoupravu što ekonomski nije isplativo.
'Potrebna nam je snažna menadžerska ekipa koja bi kontrolirala kako se troši desetak milijardi kuna subvencija. Vlada mora snažnije naglašavati izvrsnost, što znači da novac morate steći i zaslužiti', rekao je Bago dodajući da bi novac trebalo preusmjeriti u znanost, obrazovanje i razvijanje tehnologija da se poveća broj visokovrijednih izvoznih proizvoda.
Da bi naglasio što znači izvoz za domaće gospodarstvo, naveo je kako 12.000 izvoznika na godišnjoj razini ima dva i pol puta veću dobit nego sve ostale tvrtke zajedno.
Inače, u prvom kvartalu ove godine zabilježen je pad izvoza za dva i pol posto, i to prvenstveno zbog, objasnio je Bago, pada aktivnosti u brodogradnji za 700 milijuna kuna i manjeg izvoza nafte i naftnih derivata u BiH. Zabrinjava i pad izvoza u Italiju, a koji je tome razlog, trebalo bi se, naveo je čelnik HIZ-a, ozbiljno ispitati.
Svoj program izlaska iz krize izvoznici će imati priliku predstaviti premijerki Jadranki Kosor sljedećeg tjedna. U srijedu, 18. svibnja, održat će se u Zagrebu 6. konvencija hrvatskih izvoznika, a jedan od govornika bit će i šefica Vlade.
