Povjerenstvo mora do 24. rujna odlučiti o osnovanosti 11 prigovora na prijavu. Ako ih potvrdi, Njemačka i Turska imat će do šest mjeseci da postignu kompromis, pri čemu Europska komisija donosi konačnu odluku, piše AFP.

Govedina i piletina se sjaje dok se polako okreću na okomitim ražnjima, prije nego što se izrežu na tanke trake poput žileta. Dva kuhara, u uvježbanom sinkroniziranom pokretu, pripremaju meso na vrućim pločama, a u pozadini se na tosteru grije pita-kruh. Svježe rajčice, kupus i crveni luk blistaju na šarenom pultu.

Prizor u restoranu Kebap With Attitude u modernoj berlinskoj četvrti Mitte tipičan je za svaki ulični štand ili restoran u kojem kuhari slažu sastojke u pita-kruh kako bi poslužili omiljeni döner kebab.

Turska želi regulaciju

Međutim status ovog jela mogao bi biti ugrožen ako Europska komisija prihvati turski prijedlog za regulaciju onoga što se zakonski može nazivati döner kebabom, piše AFP.

Ova industrija godišnje generira oko 2,3 milijarde eura samo u Njemačkoj te 3,5 milijardi eura diljem Europe, prema Udruzi turskih proizvođača dönera u Europi, sa sjedištem u Berlinu.

'Od vlade do ulica, svi jedu döner kebab', rekao je Deniz Buchholz, vlasnik Kebapa With Attitude, dok su konobari posluživali hranu gladnim gostima jednog kišovitog ponedjeljka poslijepodne.

Riječ döner izvedena je iz turskog glagola dönmek, što znači - okretati. Meso se peče satima na ražnju i reže kada postane hrskavo i smeđe. U Turskoj je izvorno rađeno od janjetine i prodavalo se samo na tanjuru. No turski imigranti u Berlinu 1970-ih odlučili su ga poslužiti u pita-kruhu i prilagoditi recept lokalnom ukusu.

'Shvatili su da Nijemci vole sve u kruhu', rekao je Buchholz, koji je odrastao u Berlinu, a ima turske korijene. 'Rekli su - u redu, stavimo ovo jelo u kruh i tako je nastao berlinski döner kebab.'

Turska je u travnju podnijela zahtjev za zaštitu döner kebaba pod statusom 'zajamčeno tradicionalni specijalitet'. Iako nije riječ o najvišoj razini zaštite, poput 'zaštićene oznake izvornosti', koja se odnosi na proizvode specifične za određene regije (poput šampanjca iz istoimene regije u Francuskoj), prijedlog bi i dalje mogao utjecati na restorane s kebabom, njihove recepte i kupce diljem Njemačke.

Nova pravila za meso, marinadu, začine, rezanje...

Prema turskom prijedlogu, govedina bi morala dolaziti od goveda starih najmanje 16 mjeseci. Marinirala bi se u određenim količinama životinjske masti, jogurta ili mlijeka, luka, soli te začina poput majčine dušice i crne, crvene i bijele paprike. Meso bi se rezalo s okomitog ražnja na komade debljine između tri i pet milimetara. Slična pravila primjenjivala bi se na piletinu.

Europska komisija mora do 24. rujna odlučiti o osnovanosti 11 primjedbi na prijedlog, uključujući onu njemačkog Saveznog ministarstva hrane i poljoprivrede. Ako ih potvrdi, Njemačka i Turska imat će šest mjeseci za postizanje kompromisa, a konačnu odluku donosi Europska komisija.

Njemačka začuđena prijedlogom

'Prijedlog Turske primili smo s izvjesnim čuđenjem', stoji u izjavi njemačkog Saveznog ministarstva hrane i poljoprivrede za Associated Press. 'Döner je dio Njemačke, a raznolikost načina njegove pripreme odražava raznolikost naše zemlje – to se mora očuvati. U interesu brojnih obožavatelja u Njemačkoj, posvećeni smo očuvanju načina pripreme döner kebaba kakav se ovdje konzumira', poručili su iz ministarstva.

Čini se da povrće, puretina i neke vrste telećeg kebaba – koji su vrlo popularni u Njemačkoj – neće biti dopušteni prema turskom prijedlogu jer ih on ne spominje, što je izazvalo zabrinutost u njemačkoj prehrambenoj industriji.

'Döner pripada Njemačkoj. Svatko bi trebao sam odlučiti kako ga pripremiti i jesti ovdje. Nema potrebe za smjernicama iz Ankare', napisao je Cem Özdemir, njemački savezni ministar hrane i poljoprivrede, koji također ima turske korijene, na društvenoj mreži X (nekadašnji Twitter).

Buchholz iz restorana Kebap With Attitude rekao je da ga mogući propisi ne zabrinjavaju. Iako smatra da bi mogli pomoći u održavanju visoke kvalitete tradicionalnog döner kebaba – jer je kvaliteta na nekim mjestima opala – dodao je da će vlasnici restorana možda morati iskoristiti berlinsku kreativnost da bi zadržali svoje proširene jelovnike. 'Naći ćemo rješenje i nazvati ga drukčije', rekao je, sugerirajući da bi mogao koristiti naziv poput 'vege sendvič'.

'Döner diplomacija'

Döner kebab ima utjecaj i na političku scenu. Rastuće cijene, koje su na nekim mjestima dosegnule dvoznamenkaste iznose, izazvale su reakciju ljevičarske stranke Die Linke te je od njemačkog kancelara Olafa Scholza zatražila njihovo smanjenje putem subvencija za uličnu hranu i ograničenja.

Scholz je to odbio, ali je objasnio na društvenim mrežama da su povećani troškovi hrane dijelom posljedica rasta cijena energije, potaknutih ruskim ratom protiv Ukrajine.

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier također se uključio u 'döner diplomaciju' u travnju, kada je doveo treću generaciju vlasnika restorana s kebabom u Tursku, uz ražanj mesa.

To je bio prvi službeni posjet njemačkog predsjednika Turskoj u posljednjem desetljeću, iako se smatra da turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pokazuje sve autoritarnije tendencije. Erdoganova reputacija natjerala je neke turske građane koji pripremaju kebab u Njemačkoj da se boje kritizirati predložene propise zbog straha od odmazde prilikom povratka u domovinu.

Ekonomski i pravni izazov

Njemačko udruženje hotela i restorana u svom prigovoru navelo je da turski prijedlog odstupa od tipične njemačke pripreme dönera i da bi propisi mogli dovesti do ekonomskih problema za restorane, kao i do potencijalnih pravnih izazova.

'Njemačka industrija dönera ne bi se trebala pridržavati turskih pravila', zaključili su iz udruge. 'Raznolikost kebaba mora se očuvati.'