Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je prošli tjedan kako ga brine visok rast gotovinskih kredita s relativno dugim rokovima otplate koji su neosigurani. Građani su se okrenuli gotovinskim kreditima za financiranje potrošnje, a oni se danas vrlo brzo realiziraju jer banke koriste računala za procjenu kreditne sposobnosti, zbog čega u HNB-u strahuju da će doći do lančane reakcije i prezaduživanja, no još uvijek nisu najavili nikakve protumjere
Domaće banke za procjenu kreditne sposobnosti okrenule su se umjetnoj inteligenciji koja vrlo brzo na temelju financijskih podataka određuje je li klijent podoban za gotovinski kredit koji se može uzeti bez osiguranja, poput jamaca ili zaloga. Internetsko bankarstvo uzelo je maha, a centralna banka, koja mora paziti na to da se građani i banke 'ne razmašu', kao što je to svojevremeno bio slučaj s kreditima u švicarskim francima, još uvijek važe i analizira što treba napraviti.
Po podacima HNB-a, iznos ukupno odobrenih kredita stanovništvu dosegnuo je na kraju rujna 122,6 milijardi kuna, 3,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, što predstavlja rast 13. mjesec zaredom.
vezane vijesti
Pritom su kunski krediti stanovništvu na kraju rujna dosegnuli 62,9 milijardi kuna, što je 13,9 posto više nego godinu prije, dok su valutni krediti iznosili 59,6 milijardi kuna, 4,8 posto manje nego godinu prije.
U odnosu na 2017., gotovinski krediti porasli su 11 posto.
Putem internetskih formulara kod nekih banaka kredit je moguće ishoditi i za pola sata, a ovisno o procjeni umjetne inteligencije, možete 'dignuti' i do 300.000 kuna na rok od deset godina, i to bez osiguranja. Kamatne stope na takve kredite kreću se od šest do devet posto.
Do rasta kredita u prvom redu dolazi jer ljudi imaju više novca uslijed bržeg rasta plaća, što je posljedica manje nezaposlenosti, ali i manjka radne snage. Dodatno, kamate nisu nikad bile niže, a uz jeftinu promjenu tehnologije odobravanja kredita građani su spremni zadužiti se.
Je li rast gotovinskih kredita razlog za brigu, upitali smo poznavatelja domaćeg bankarskog tržišta i ekonomista Velimira Šonju. On pojašnjava da su se u proteklih pet do šest godina jako razdužili - ukupne obveze građana smanjile su za 25 posto, i to u neto iznosu, što je i podloga za novi rast:
'Bez tog razduženja ne bi ni dolazilo do rasta gotovinskih kredita. Guvernerove izjave nisam doživio kao izraz velike zabrinutosti jer je ipak rekao i to da još uvijek analizira situaciju te nisu najavljene nikakve mjere kojima bi se obuzdavalo kreditiranje', rekao nam je Šonje.
Ipak dodaje da su građani ti koji moraju biti na oprezu da se ne prezaduže, iako ima razloga za optimizam zbog povoljnog rasta cijelog gospodarstva i plaća.
Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK, kaže kako gotovinci rastu brže od svih kredita i čine 38,2, posto svih kredita sektora kućanstva.
'Zapravo, gotovinski su krediti jedini oblik kredita po kojima je sektor kućanstava sada više zadužen nego prije osam godina. Razlog tome je to što je potražnja za ovakvim financiranjem postojala i u godinama krize, a stanovništvo ih je koristilo kako bi prebrodilo likvidonosne poteškoće. Iako je hrvatsko gospodarstvo trenutno u uzlaznoj fazi poslovnog ciklusa te se tržište rada oporavlja, razine još nisu takve da bi se stvorilo okruženje za veći rast potražnje za ostalim vrstama kredita', komentara Savić.
Dodaje i da se kvaliteta otplate ove vrste kredita pogoršavala od 2010. do 2014. godine, ali u uskom rasponu i na niskoj razini.
'Primjerice, početkom 2010. godine udio teško naplativih i nenaplativih gotovinskih nenamjenskih kredita u ukupnoj vrijednosti gotovinskih nenamjenskih kredita iznosio je 6,6 posto te je rastao do rekordnih 10 posto u rujnu 2014. godine. Nakon toga udio se konstantno smanjuje te je krajem lipnja ove godine iznosio 6,27 posto. Treba naglasiti da je kvaliteta ovoga tipa kredita i dalje među višima, ali je zbog apsolutnog rasta vrijednosti sada njihov udio u ukupnoj vrijednosti teško naplativih i nenaplativih kredita sektora stanovništva porastao do rekordne razine od 30,9 posto (početkom 2010. godine je iznosio 26,6 posto). Pored toga, vidljivo je blago pogoršanje u prvom kvartalu ove godine u odnosu na drugu polovinu prethodne godine', kaže Savić i zaključuje:
'Iako nisu alarmantna, ovakva kretanja izazivaju pozornost i dobro je što regulator upozorava na ovu pojavu. Ipak, u kontekstu poboljšanja tržišta rada, odnosno zaposlenosti i plaća, očekujemo i manju potražnju za ovakvim tipom kredita u sljedećem razdoblju.'
