Do danas, Hrvatska je preskočila 9 zemalja te se trenutno nalazi na 19. mjestu. Zemlje od kojih je Hrvatska bolja u povlačenju sredstava su Španjolska, Italija, Slovačka, Rumunjska, Belgija, Danska, V. Britanija, Luksemburg i Austrija. Vodeća država u povlačenju EU sredstava je trenutno Litva.

Ugovorenost sredstava na razini Europske unije iznosi 113 posto te je Hrvatska iznad prosjeka Europske unije sa 141 posto. Na razini Europske unije prosjek plaćenih sredstava iznosi 63 posto te je Hrvatska sa svojih 63 posto u prosjeku Europske unije.

Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura (81,56 miiljardi kuna). Do 24. ožujka 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,40 milijardi eura (101,87 miiljardi kuna), odnosno 124,91 posto dodijeljenih sredstava.

Ukupno je isplaćeno 7,32 milijardi eura (55,60 miiljardi kuna), odnosno 68,17 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,03 milijardi eura (45,81 miiljardi kuna), odnosno 56,17 posto dodijeljenih sredstava.

'Akosagledamo izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. u iznosu od 10,73 milijarde kuna na koju nadodamo 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura', priopćeno je iz Ministarstva Eu fondova.

U razdoblju od 2013. godine do 24. ožujka 2022. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna Europske unije u proračun Hrvatske i sredstava uplaćenih iz Proračuna Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 49,06 milijardi kuna u korist proračuna Republike Hrvatske. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska je u plusu 55,19 milijardi kuna.