Premda je formiranje Vlade prošlo relativno brzo, HDZ-ovi planovi sveobuhvatne porezne reforme najavljeni za početak iduće godine teško će se ostvariti. Naime, do kraja godine ostalo je tek dva i pol mjeseca što je za pripremu porezne reforme i provođenje zakonske procedure prekratak rok. To znači da će i očekivano povećanje plaća za većinu zaposlenih još neko vrijeme pričekati
'Vremena nema puno. Otpočetka sam govorio da ću jako zagovarati pristup da primjena izmjena poreznih zakona ide početkom godine. Nisam ljubitelj poreznih izmjena unutar godine, ali idemo vidjeti što će nam sljedeći dani donijeti', rekao je Zdravko Marić, tehnički ministar financija na konferenciji o ulozi i funkcioniranju javnog sektora u organizaciji Instituta za javne financije, dajući do znanja da bi porezna reforma zbog vremenske stiske mogla biti pomaknuta.
Prioritet, aktualnog, a vjerojatno i Plenkovićeva ministra financija zasad je izrada proračuna za iduću godinu. Ono što ga zasigurno najviše brine je kako ispuniti predizborna obećanja o brojnim poreznim rasterećenjima i istovremeno dodatno smanjiti proračunski deficit.
Marić naglašava da je analiza pokazala kako je trenutačni porezni sustav izuzetno kompleksan, složen i nepregledan te je prvo i osnovno reformom ga pojednostaviti, podići transparentnost, a u konačnici i efikasnost. Dodao je i da ostaje pri stavu da je u fiskalnoj politici ključna kontrola rashodovne strane proračuna, korištenje svih viškova za smanjenje deficita i duga, a tada i stvaranje preduvjeta za porezno rasterećenje.
Podsjetimo, HDZ je za prvu godinu mandata najavio dizanje neoporezivog dijela dohotka na 3.750 kuna i pomicanje osnovice za oporezivanje po najvećoj stopi na 20.000 kuna, uz smanjivanje te stope s 40 na 36 posto. Takva intervencija dovela bi do osjetnog rasta plaća, a procjenjuje se da bi državne financije osiromašila za tri do četiri milijarde kuna. Pritom bi najviše bili pogođeni gradovi, općine i županije kojima bi središnja država trebala nadoknaditi gubitak poreznih prihoda.
Uz rasterećenje plaća, najveći je udar na proračun zahtjev sindikata javnog sektora za povećanjem plaća na temelju važećeg sporazuma iz 2006. Ukupan iznos za tu namjenu varira od 1,8 do čak sedam milijardi eura ovisno o metodologiji kada je rast BDP-a iznosio dva ili više posto, odnosno kada stupa na snagu obveza povećanja plaća.
Iako bi pozitivni makroekonomski trendovi, uz smanjenje financijskih troškova, trebali otvoriti prostor za porezno rasterećenje, stručnjaci smatraju da bi za amortiziranje navedenih udara na proračun prihodovnu stranu trebalo dodatno ojačati uvođenjem porezna na nekretnine.
Prema dosadašnjim najavama, ovaj porez trebao bi biti uveden 2018., i to najprije u blažoj varijanti kao jednostavni porez na nekretnine, a dvije godine kasnije uveo bi se puni porez zasnovan na procjeni vrijednosti nekretnina.
U prvoj fazi jednostavni porez zamijenio bi postojeću komunalnu naknadu, a umjesto dosadašnje formule koja se temeljila na vrsti, lokaciji i kvadraturi nekretnine, ubuduće će se pri izračunu porezne osnovice uzimati u obzir i dob te stanje nekretnine.
Jednostavni porez plaćali bi svi koji već plaćaju komunalnu naknadu (vlasnici vikendica, stambenih i poslovnih prostora te garaža), a promjena bi zahvatila i vlasnike građevinskog zemljišta koji do sada, u pravilu, nisu plaćali komunalnu naknadu.
Prihodi od poreza na nekretnine i dalje će pripadati jedinicama lokalne uprave i samouprave, a nakon prve faze očekuje se povećanje prihoda do 15 posto što na godišnjoj razini iznosi oko 300 milijuna kuna
