Središnji državni ured za upravu također nema nikakvu ideju o utrošenom novcu, a pouzdane informacije nismo mogli dobiti niti u tijelima lokalne vlasti. Stoga se do nekog okvirnog broja može doći tek procjenama. Tako bi, primjerice, birački odbori u cijeloj Hrvatskoj samo u prvom krugu porezne obveznike trebali stajati gotovo 9,5 milijuna kuna, jer je bilo 6.591 odbor, s po šest članova (ukupno 39.546). Njihova je naknada u ovom prvom krugu bila 340 kuna, no u drugom krugu će dobivati tek 170 kuna. Tako su, primjerice, Zagrebačku županiju birački odbori stajali oko 910 tisuća kuna, a Splitsko-dalmatinsku oko 987 tisuća kuna, piše Poslovni dnevnik.

Za drugi izborni krug u devet županija treba angažirati više od 2.700 članova biračkih dobora. Za njih će se izdvojiti oko 460 tisuća kuna, no tu nisu uračunati troškovi zagrebačkih biračkih odbora.

Konačnoj cijeni izbora treba pridodati i cijenu papira, biračkih kutija, tiskanja, obrade podataka, i povrat troškova strankama i kadidatima za kampanju.