Neizravno je to potvrdio i sam Milatić riječima: 'Ako bi i došlo do korekcija u idućoj godini, neće biti onakve kakve će biti na susjednim tržištima.' Kaže da cijena struje ovih mjeseci 'prilično divlja' na susjednim i svjetskim tržištima.

'Ako se tako nastavi, vjerojatno će morati doći do nekih korekcija, ali napominjem - Hrvatska je u drugoj poziciji nego ostale zemlje', naglasio je i objasnio da u Hrvatskoj postoji 'energetski miks', odnosno da je 60 posto ukupne proizvodnje energije obnovljivo, od čega je polovica iz hidropotencijala, pa su i ulazni parametri manji.

No ako se ne podignu cijene kućanstvima, a podignu se recimo gospodarstvu, tvrtke će morati nekako nadoknaditi razliku i taj će minus platiti krajnji potrošači - u većini slučajeva građani.

Sama cijena struje, za koju zasad nema velikog razloga da bitno poskupljuje jer je HEP jako malo kupuje na burzama (uglavnom se radi o dugoročnim ugovorima o isporuci), neće imati toliki udar na standard koliko bi to mogle uzrokovati cijene prirodnog plina.

Skladišta plina u Europi poprilično su prazna, a plin iz Rusije nikako da krene novim plinovodom Sjeverni tok 2. Zima je sve bliže, a sezona grijanja pod velikim je upitnikom.

Neven Duić, profesor sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, kaže da je pitanje cijena plina u ovom trenutku puno ozbiljnije od cijena električne energije, pogotovo kad se uzme u obzir to da hrvatski građani plaćaju plin ispod njegove tržišne cijene.

'Pitanje je trenutka u kojem će poskupjeti jer u toj priči netko gubi. S cijenama plina na europskom tržištu povezane su i cijene električne energije pa treba sagledati širu sliku, a jedan od ključnih faktora su skori parlamentarni izbori u Njemačkoj', kaže Duić pa pojašnjava:

'Ruski predsjednik Vladimir Putin ne pušta plin prema Europi i čeka kako će proći izbori u Njemačkoj, tj. hoće li biti povoljni za njega. Tek tada će aktivirati Sjeverni tok 2 i cijene će pasti. Problem je to što su skladišta prazna pa će ove zime biti problema.'

Jako je bitno, dodaje, to da je lani u pandemiji potrošnja plina pala za oko 20 posto te se sad odjednom vratila, što izaziva inflaciju.

'Nitko nije bio spreman na nagli povratak, pa imamo privremeni efekt brzog povrata potrošnje, što je u energetici posebno izraženo jer o njoj ovise gotovo sve druge industrije. Energija je proizvod kao i svaki drugi, a plin je u Hrvatskoj godinama bio subvencioniran, no tome je došao kraj i do 2030. otići će gore od dva do tri puta', zaključio je.

Industrija u Hrvatskoj, podsjetimo, ima liberalizirane cijene plina koje će u konačnici biti ugrađene u cijene gotovih proizvoda, pa će njegovo gotovo neizbježno poskupljenje platiti svi građani.

Da industrija kratkoročno ne može izbjeći poskupljenje energenata, smatra i Tomislav Čorak, stručnjak za energetiku te izvršni direktor i partner Boston Consulting Groupa u središnjoj i istočnoj Europi.

'Cijene energije na veleprodajnim tržištima idu gore. Kada govorimo o struji, pitanje je hoće li HEP prebaciti rast cijene na potrošače ili će progutati dio profita. Cijene goriva također su jako porasle jer je jako porasla cijena sirove nafte - na početku pandemije barel je bio 40 dolara, a sada je 75 dolara. Sektor plina je i zbog covida smanjio ulaganja u istraživanje i razvoj', kaže Čorak te poručuje:

'Cijela industrija u Europi je u nepovoljnom položaju. Zemlje poput Rusije, Kine ili SAD-a također će imati veće troškove, ali oni imaju svoje izvore energenata pa će profitirati recimo naftne kompanije. Ako se veliki svjetski igrači ne dogovore o ograničavanju cijena energenata, industrija ne može izbjeći poskupljenja koja su prenaglo došla, no opet je to dio jednog ekonomskog ciklusa.'