Kao šef Udruge Glas poduzetnika, Dražen Oreščanin kaže da većina njegova članstva nije zadovoljna Komorom i ne žele biti njeni članovi:

'Svojom kandidaturom želim naglasiti da su sve naše kritike konstruktivne i dobronamjerne. Zaista se želimo uključiti u kreiranje gospodarske politike HGK, a pozicija predsjednika jest najbolji način. Vratimo dite materi, Komoru trebaju voditi ljudi koji se bave gospodarstvom', poručio je.

On tvrdi da nudi korjenite promjene čiji su cilj depolitizacija i vraćanje ugleda Komore u kojoj neće kadrovirati politika. Drugi cilj mu je dobrovoljno članstvo jer ne želi svatko biti član HKG, a treći cilj je smišljanje novih usluga i podizanje kvalitete postojećih usluga. 'HGK nije politička komora, nije komora za uhljebljivanje podobnih kadrova', istaknuo je Oreščanin.

Burilović je svoju kandidaturu objavio prošlog tjedna, kada je obznanio da će se izborna skupština održati 4. listopada te je podsjetio da je u saborskoj proceduri novi Zakon o HGK, koji bi u primjeni trebao biti od 1. siječnja 2022. godine, a među ostalim predviđa ukidanje plaćanja obvezne članarine za 96 posto članica, što donosi niz promjena za Komoru.

Podsjetio je da je sa svojim timom od početka aktualnog mandata provodio reformu HGK, među kojima i najteži dio - otpuštanje radnika, čiji je broj smanjen za 300. Novi zakon predviđa dodatno otpuštanje radnika, potpuno rebrendiranje i novi sustav rada Komore, kazao je. Naveo je da je dolaskom na čelo Komore zatekao 670 djelatnika, sada ih je 380, a očekuje da će ostati maksimalno 250 ljudi i to u središnjici u Zagrebu, u 20 županijskih komora i u predstavništvima u inozemstvu.

Prilikom zadnje izborne skupštine u HGK-u, početkom 2018. godine, za šefa Komore prijavilo se sedam ljudi, pri čemu su prihvaćene tri kandidature, Burilovićeva te one poduzetnika Marina Lovrovića i Davora Poljaka. Burilović je tada glatko pobijedio s 80 glasova dok je Lovrović dobio sedam, a Poljak dva glasa.

Upitali smo ima li uz Burilovića i Oreščanina ove godine još kandidata za funkciju, uz koju ide i plaća od oko 23.000 kuna, na što nam odgovaraju da to ne smiju otkriti dok ne prikupe sve prijave i utvrde koliki je broj onih valjanih.

No kažu nam da će novog/starog šefa Komore dočekati pune ruke posla jer je iza nas razdoblje obilježeno pandemijom i potresima u Zagrebu i Banovini, koji su iziskivali brzu prilagodbu poslovanja novonastalim okolnostima te borbu za svako radno mjesto.

'Što se tiče nadolazećeg perioda, on će za Hrvatsku gospodarsku komoru zasigurno biti obilježen novim zakonom, koji se donosi nakon 30 godina, a koji će u bitnome promijeniti uvjete poslovanja HGK. Osim toga, Komora će imati značajnu ulogu u pripremi domaćih poduzetnika za korištenje raspoloživih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, ali i u kontekstu ulaska Hrvatske u šengensku zonu, kao i uvođenja eura', poručuju nam.

Sve navedeno, kažu, traži prilagodbu poslovnih procesa te uvođenje novih usluga, ali i daljnju digitalizaciju poslovanja, kako bi Komora nastavila ostvarivati svoju temeljnu zadaću, a to su zagovaranje i promicanje interesa hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu.