Na snagu tako s 1. siječnja stupaju Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, novi Zakon o javnoj nabavi, Zakon o prestanku važenja Zakona o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama, itd.

Poduzetnici se od početka 2012. godine moraju pridržavati zakonskih rokova plaćanja - u ugovorima između poduzetnika (svi koji se tako definiraju prema poreznim zakonima) taj je rok do 60 dana, uz mogućnosti iznimke i dulje od toga, ali to produljenje ne smije prouzročiti neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika.

Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza definira i da je za plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava (državna tijela, tijela lokalnih jedinica, pravne osobe osnovane za određene svrhe, kao npr. komunalna poduzeća i druge institucije u vlasništvu države ili lokalnih jedinica) rok 30 dana, a iznimno može biti do 60 dana, ali se mora osigurati poštovanje načela ravnopravnosti.

Također iznimno, ako je dužnik Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ili zdravstvena ustanova, čiji je osnivač država ili lokalne jedinice, dopušten je rok plaćanja do 60 dana.

Odredbe tog zakona neće se primjenjivati na obvezne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu samog zakona, ali ako se od početka 2012. ugovore duži rokovi od propisanih te će se odredbe ugovora smatrati ništetnima.

Dužnicima koji u zakonskim rokovima ne ispune svoju novčanu obvezu prijete i novčane kazne i to u rasponu od 10 tisuća do milijun kuna za dužnika, a za odgovorne osobe u njima od tisuću do 50 tisuća kuna.

Taj je zakonski tekst usvojen na prijedlog bivše, HDZ-ove Vlade koja ga je predstavila i kao jednu od važnih mjera za borbu protiv nelikvidnosti.

No, kakva će biti njegova primjena i njegova daljnja sudbina tek će se vidjeti. Naime, nova je Vlada, odnosno ministar financija Slavko Linić najavio donošenje zakona o financijskom poslovanju kojim će se utvrditi rok plaćanja od 45 dana, pri čemu bi se za poduzetnike produžio i rok za plaćanje PDV-a na 45 dana.

Država bi morala svoje obveze plaćati u roku 30 dana, a poduzetnicima bi se, ovisno kako se dogovore međusobno i s državom, taj rok mogao produžiti na 60 dana. Nakon roka od 60 dana više ne smije biti neplaćenih obveza, inače država preuzima nagodbu s najvećim vjerovnicima u roku 90 dana, najavio je ovih dana Linić poručujući kako nakon toga idu stečajevi bez preustroja, uz vrlo visoke poreze na imovinu u stečaju kako bi vjerovnici preuzeli odgovornost za financijsku konsolidaciju.

NOVA PRAVILA JAVNE NABAVE

Novih pravila poduzetnici se od početka 2012. moraju pridržavati kada je riječ o javnoj nabavi, a novi Zakon, kroz 188 članaka i nekoliko dodataka, detaljno regulira to područje i propisuje i tijek provedbe postupaka javne nabave (otvoreni, ograničeni i pregovarački postupak, natjecateljski dijalog, natječaj) i okvirnih sporazuma i elektroničkih dražbi.

Zakon previđa dvije osnovne kategorije obveznika - javne naručitelje i sektorske naručitelje, te utvrđuje dva vrijednosna praga za postupke javne nabave - nabava velike vrijednosti je ona čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova (što će Vlada propisati uredbom o objavama javne nabave), a male vrijednosti nabava čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova.

Niz je novina koje Zakon predviđa, uz ostalo, detaljno regulira objavu natječaja i natječajne dokumentacije na internet stranicama naručitelja, kao i obvezu da sačine i na internet stranicama objave plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu, kao i sve izmjene i dopune tog plana.

Zakon o javnoj nabavi ne treba se primjenjivati za nabavu čija je procijenjena vrijednost manja od 70 tisuća kuna, no zakonska je odredba da se za nabave vrijednosti od 20 do 70 tisuća kuna podaci o predmetu nabave i procijenjene vrijednosti unose u plan nabave.

Obveznici javne nabave također će morati voditi registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma, novine su vezane i uz reguliranje sukoba interesa, pravnu zaštitu, a povećane su i naknade za žalbeni postupak, itd.

Poduzetnicima bi sudjelovanje u javnoj nabavi trebale olakšati odredbe po kojima se svi dokumenti koje naručitelj zahtijeva mogu dostaviti u neovjerenoj preslici, a original samo od odabranog ponuditelja. Zakonom se također po prvi put izjednačava kriterij najniže cijene s kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude jer se ukida obveza sastavljanja izvješća o razlozima primjene kriterija za odabir na temelju ekonomski najpovoljnije ponude.

Zakon uz ostalo regulira i pitanje podizvoditelja pri čemu poduzetnik koji dio ugovora namjerava dati u podugovor mora navesti sve podatke o podizvoditeljima, a kako bi se riješili učestali problemi neplaćanja podizvoditelju predviđeno je i da naručitelj neposredno njemu plaća za radove i usluge koje je obavio.

UKIDA SE 'HARAČ' TELEKOM OPERATERIMA

U kolovozu 2009. Vlada je kao jednu od antirecesijskih mjera uvela naknadu od 6 posto koju su telekom operateri plaćali na prihod ostvaren od govornih usluga, tekstualnih i usluga prijenosa slike, govora i zvuka.

No, tu naknadu više neće plaćati, jer s 1. siječnja 2012. na snagu stupa i Zakon o prestanku važenja Zakona o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama.

Uz spomenute zakona, na snagu s 1. siječnja 2012., uz ostalo, stupa i novi Zakon o strancima koji u području rada i zapošljavanja stranaca uvodi pravni pojam dozvola za boravak i rad unutar godišnje kvote i izvan godišnje kvote, koja je istovremeno odobrenje za privremeni boravak i rad, a izdavat će je policijska uprava ili postaja jedinstvenim upravnim aktom.