Europska unija ne poznaje i ne priznaje propise kakav je naš Zakon o područjima od posebne državne skrbi i Zakon o brdsko-planinskim područjima, koje je Hrvatska donijela da bi se pomoglo stanovnicima područja uništenim ratom ili regijama s otežanim uvjetima života. Zato se država priprema na izmjenu tih područja i uvođenje Zakona o potpomognutim područjima. Ta će se područja proglašavati prema stupnju razvijenosti kojega će definirati indeks razvijenosti
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva pripremilo je, a Vlada usvojila, Uredbu o indeksu razvijenosti koja bi ovoga tjedna trebala biti objavljena u Narodnim novinama.
'Krajnji je cilj da se Hrvatska ravnomjernije razvija, a indeks razvijenosti bit će pokazatelj koliko je koje područje iznad ili ispod prosjeka države. U skladu je sa Zakonom o regionalnom razvoju i sa Strategijom o regionalnom razvoju koja bi uskoro trebala biti usvojena', pojašnjava Karlo Gjurašić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
Kriteriji za izračunavanje indeksa razvijenosti su: stopa nezaposlenosti, visina dohotka po stanovniku, proračunski prihodi po stanovniku, opće kretanje stanovništva i stupanj obrazovanja stanovništva.
Prema tom indeksu država će ubuduće donositi odluku kojoj županiji, gradu ili općini treba pomoći, a to bi se moglo početi primjenjivati već od ovoga ljeta. Status potpomognutog područja imat će jedinice lokalne i regionalne samouprave čiji je indeks ispod 75 posto od razvijenosti cijele Republike Hrvatske (RH = 100 %).
Međutim, novčana pomoć neće se dodjeljivati automatizmom, već za konkretne projekte. Ako se primjerice za projekt vodoopskrbe budu javili iz Bjelovarsko-bilogorske županije i iz Istarske županije, prednost će imati slabija razvijena županija, objašnjava državni tajnik.
No, kakva je sudbina područja od posebne državne skrb (PPDS) i brdsko-planinskih područja (BPP)?
Naime, na tim područjima vrijedi posebni porezni režim, povlastice i olakšice. Gospodarski subjekti su potpuno oslobođeni ili plaćaju manji porez na dobit, dobivaju kredite s povoljnijim uvjetima, općinama ostaje više novca, nema poreza na promet nekretninama, stanovništvo ima povećan mjesečni odbitak na porez na dohodak od 3.840, 3.200 ili 2400 kuna, koji je u ostatku zemlje 1.800 kuna, itd.
'Stečena prava na tim područjima vrijedit će dok vrijedi Zakon o područjima od posebne državne skrbi, a po ulasku u Hrvatske u Europsku Uniju, PPDS će biti zamijenjen potpomognutim područjima. Ali kada neka jedinica lokalne samouprave i dobije status potpomognute, to neće biti trajno, nego će se stupanj njezine razvijenosti revidirati svake tri godine', objašnjava Gjurašić.
Ipak, i prije ulaska u EU, postupno će se smanjivati porezne povlastice za PPDS. Primjerice na PPDS-u prve skupine, gdje sada tvrtke uopće na plaćaju porez na dobit, od 2011. plaćat će 25 posto od stope koja vrijedi u ostatku države, a od 2014. godine 75 posto itd.
U brdsko-planinskim područjima sada se plaća 75 posto od propisane stope, a od 2011. trebalo bi se plaćati 85 posto, a od 2014. porezne olakšice više ne bi bilo.
Saborski zastupnik Damir Kajin ogorčen je najavama o ukidanju brdsko-planinskog područja i smatra da će to biti katastrofa za istarske jedinice lokalne samouprave koje su ga imale.
'To će biti veliki udar na građane, općine, poslodavce na tom području. Recimo, Gradu Buzetu koji sada ima proračun od oko 45 milijuna kuna, kada izgubi status, ostat će samo oko 27 milijuna kuna', navodi Kajin. Ipak smatra da to neće dovesti do egzodusa tvrtki i obrtnika s tog područja, koje je po većini pokazatelja razvijenije od prosjeka države.
I neke općine koje su bile najopustošenije ratom sada su natprosječno razvijene. Riječ je o okolici Dubrovnika, koja je postala atraktivna i u svjetskim razmjerima, a koja je kao dio PPDS-a još uvijek svojevrsna porezna oaza.
Luka Korda, načelnik Općine Konavle koja ima sjedište u Cavtatu, kaže da još nema dovoljno informacija o promjenama koje će se dogoditi i ne može predvidjeti što će se događati. Ističe da je svjestan kako je bilo zloupotreba, odnosno da su neki nezasluženi iskoristili porezne olakšice.
'Imamo nekih tvrtki koje su se kod nas registrirale samo zato što smo na PPDS-u, pa to koriste. Drugi su opet registrirali firme samo da mogu kupiti nekretnine bez poreza. Ali, iako smo mi obnovili spaljeno, ipak smo izolirano područje i nadamo se da će i nakon ukidanja PPDS-a biti razumijevanja za naše specifičnosti', kaže načelnik općine koja se trenutno nalazi u drugoj skupini PPDS-a, ali po indeksaciji sigurno neće ući u potpomognuta područja.
