Brojne mogućnosti plaćanja dovele su do toga da je gotovina kod mnogih postala omražena. U Hrvatskoj je još svježe sjećanje još iz doba kune, kad se na blagajnama rijetko mogao dobiti ostatak novca u kovanicama od jedne i dvije lipe.

Slično bi se moglo dogoditi i s eurom. Naime, njemačka središnja banka, Bundesbank, predlaže ukidanje kovanica od jednog i dva centa. Inicijativu je pokrenuo Nacionalni forum za gotovinu, smatrajući da će gotovinske transakcije biti pojednostavljene ako su računi zaokruženi na pet centi.

Zaokruživanje računa

Primjerice, račun od 4,99 eura bio bi zaokružen na pet eura, jednako kao što bi račun od 1,02 eura bio zaokružen na jedan euro, ali račun od 2,04 eura bi bio zaokružen na 2,05 eura. Forum, kojeg čine predstavnici maloprodajnog sektora, potrošačkih udruga, ali i bankara, želi standardizirati pravila gotovinskog plaćanja na ovaj način u cijeloj Europi, piše The Munich Eye.

Član uprave Bundesbanke i bivši europarlamentarni zastupnik, Burkhard Balz, smatra da su ekonomski i ekološki troškovi proizvodnje, pakiranja i transporta kovanica od jednog i dva centa previsoki u usporedbi s njihovom nominalnom vrijednošću.

Ljudi ne žele sitniš

Očito nije jedini u takvom razmišljanju, jer su neke europske zemlje već krenule prema sustavnom smanjenju korištenja kovanica najnižih apoena. U Finskoj je psebnim zakonom regulirano zaokruživanje cijena pri plaćanju gotovinom na najbližih pet centi. Pritom se kovanicama od jednog i dva centa može plaćati, ali trgovci na malo ih nisu dužni prihvatiti.

Slične prakse zaokruživanja cijena imaju Nizozemska, Slovačka, Irska, Italija, Belgija i Estonija. Istraživanje Eurobarometra je također pokazalo da 61 posto ispitanih građana želi ukidanje kovanica od jednog ili dva centa.

Treba podsjetiti kako pri uvođenju eura u Hrvatskoj nije bilo dopušteno zaokruživanje cijena. No, kasnijim promjenama zbog inflacije i Vladinih intervencija u cijene pojedinih proizvoda, većina trgovaca sad zaokružuje cijene, mahom na devet centi.