Ulazak hrvatskog gospodarstva u recesiju potvrđuju i podaci o kreditnoj aktivnosti hrvatskih banaka. U prva četiri mjeseca ove godine ukupni krediti su zabilježili rast od svega 0,5 posto, odnosno 1,4 milijarde kuna. I tako skroman rast nije generiralo gospodarstvo, već je posljedica rasta kredita državi
Od početka godine krediti državi porasli su za 2,9 milijardi kuna, odnosno 7,8 posto, i čine oko 14 posto ukupnih kredita, pokazuje analiza Raiffeisen banke.
S druge strane, ukupni krediti poduzećima i ukupni krediti stanovništvu su zabilježili pad od 0,6 posto, odnosno 0,3 posto u prva četiri mjeseca. Na godišnjoj razini nastavlja se usporavanje stopa rasta ukupnih kredita pa je tako zabilježena godišnja stopa rasta od 4,1 posto, što je najniža stopa od srpnja 2010. Promatrajući kretanja na godišnjoj razini, treba uzeti u obzir i tečajna kretanja.
Naime, rast tečaja EUR/HRK i CHF/HRK svakako je utjecao na kunski izraz ukupnih kredita te je njihov godišnji rast djelomično posljedica slabljenja domaće valute. Godišnji rast kunskog izraza kredita banaka od 11,5 milijardi kuna najviše je posljedica porasta kreditiranja trgovačkih društava od 6,5 posto godišnje, koji su na kraju travnja iznosili 118,1 milijardu kuna.
Krediti stanovništvu nastavljaju s vrlo skromnim stopama rasta na godišnjoj razini od svega 2,2 posto pa su iznosili 128,4 milijarde kuna. Pri tome su 46,5 posto kredita stanovništvu činili stambeni krediti koji su zabilježili godišnji rast od 5 posto.
Analitičari RBA ne očekuju skori oporavak stambenog kreditiranja zbog neizvjesnosti na tržištu rada. Također, ističu da visoke premije za pokriće rizika na domaćem tržištu ograničavaju mogućnosti snižavanja kamatnih stopa.
Stoga do kraja godine ne očekuju oporavak kreditiranja stanovništvu, a dugotrajna kriza i nepovoljna očekivanja ograničavaju investicijsku aktivnost poduzeća te posljedično smanjuju njihovu potražnju za kreditima.