Forum je održan u sklopu posjeta slovenskog predsjednika Boruta Pahora Hrvatskoj, organizirali su ga Slovensko-hrvatski poslovni klub i slovensko veleposlanstvo u Hrvatskoj, a kako je istaknuo predsjednik Slovensko-hrvatskog poslovnog kluba Saša Muminović, u Sloveniji je predstavljena strategija razvoja elektroenergetskog sustava do 2050. godine, po kojoj bi u slučaju izostanka većih ulaganja, pa tako i u novi blok nuklearke Krško, Slovenija dosegnula udio ovisnosti u uvozu energenata od 80 posto.

Dodao je da za Hrvatsku nema te podatke, no da samim gašenjem postojeće nuklearke u Krškom, koje se očekuje u jednom trenutku u budućnosti, situacija ne bi bila puno bolja.

'Ako se ništa ne napravi, postat ćemo apsolutno ovisni o dobavi energije od drugih zemalja', poručio je Muminović, apostrofirajući izgradnju drugog bloka kao nužnost.

Jedan od suautora te strategije je bio i predsjednik Uprave Gen Energije Dejan Paravan, koji je istaknuo da se ne može jednom tehnologijom i fokusom na jedan izvor riješiti pitanje opskrbe energijom, već je potrebna kombinacija, uvažavajući i specifičnosti pojedine zemlje. Tako, kada je riječ o Sloveniji, fokus je na obnovljivim izvorima, prije svega suncu, kao i pripremi sveg potrebnog za odluku o drugom bloku nuklearke.

Projekt za drugi blok postoji, vodi ga slovenska državna kompanija Gen Energija, koja je uz Hrvatsku elektroprivredu (HEP) suvlasnik postojeće elektrane.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković s tadašnjim slovenskim kolegom Janezom Janšom je na sastanku krajem ožujka ove godine izjavio da će Hrvatska podržati Sloveniju ako odluči proširiti nuklearnu elektranu Krško.

Janša je tada rekao da je njegova vlada već donijela odluku o proširenju nuklearke i da dvije države "imaju sreću” što je za novi blok prostor već dostupan. Plenković je pak izjavio da odluka o proširenju ovisi o Sloveniji, no da je Hrvatska kao 50-postotni suvlasnik elektrane spremna pratiti tu investiciju.

Hrvatski član Uprave Nuklearne elektrane Krško (NEK) Saša Medaković danas je na marginama foruma izjavio da postojeća nuklearka predstavlja značajan primjer suradnje Hrvatske i Slovenije u energetici. Ta elektrana proizvodi struju već 40 godina, polovina odlazi u Hrvatsku, a druga polovina ostaje u Sloveniji, pri čemu je hrvatski udio otprilike dovoljan za napajanje grada Zagreba, napomenuo je Medaković.

Novi blok nuklearke moguć do druge polovine idućeg desetljeća

Poručio je da su iskoraci u suradnji poželjni i dobrodošli, da su planovi za izgradnju novog bloka realni, pri čemu postojeća iskustva daju "dovoljno vjere" u sposobnost da se takav projekt odradi kvalitetno i na vrijeme.

Hoće li se planovi realizirati i u kojoj mjeri zajednički, ovisi o dogovoru između dviju država, izjavio je Medaković.

Rekao je i da bi nova elektrana otprilike bila 50 posto veća od postojeće, a ukoliko bi sve išlo po planovima, svoje bi prve megavate u mrežu dala 'negdje sredinom idućeg desetljeća'.

 U kontekstu promijenjenih okolnosti i nestabilnosti zbog ruske agresije na Ukrajinu, kazao je Medaković, nuklearna energija se pokazuje kao stabilan izvor koji može osigurati velike količine električne energije. 

'Kao industrija u poziciji smo da možemo napraviti kvalitetan iskorak', ocijenio je, izrazivši nadu da će za to između ostalog postojati i dovoljna politička podrška.

Aleš Prešern iz tvrtke Siemens Energy izjavio je da je ta tvrtka u posljednjih 15-ak godina uspješno sudjelovala u renovaciji glavnih pogonskih sklopova u sekundarnom dijelu u NEK-u, a uvjeren je da će se ta suradnja nastaviti i dalje.

Siemens bi mogao biti dobavljač i za određeni sklop komponenata kod izgradnje nove nuklearke, rekao je Prešern, koji smatra da bi što prije trebalo donijeti odluku da se ide u taj projekt. "To kažem kao Slovenac, jer mislim da je to za sve nas prije svega bitno kako bi imali jednu bazu za gospodarstvo, a to je sigurna dobava energije", izjavio je.

Hrvatska i Slovenija potpisat će ugovor o solidarnosti po pitanju opskrbe plinom

Slovenski ministar za gospodarski razvoj i tehnologiju Matjaž Han zahvalio je gospodarstvenicima jer su stvorili pozitivnu klimu između dva naroda, dodajući da je to velika stvar koju političari moraju slijediti. U trenutnoj energetskoj krizi, ključnim je ocijenio to da politika mora slušati gospodarstvo, kako bi mu omogućila predvidljivo okruženje za poslovanje.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić je rekao da Hrvatska ima što reći kada je u pitanju budućnost energetike i energetska tranzicija, s obzirom i da je šesta zemlja EU-a po udjelu obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije.

Ocijenio je da je Hrvatska 'prilično dobro' reagirala u ovoj energetskoj krizi, osigurana je stabilnost i sigurnost u opskrbi energentima, a Vlada je putem paketa pomoći građanima i gospodarstvu ublažila i inflatorne pritiske kada je riječ o cijenama energije.

Milatić je najavio da će Hrvatska i Slovenija ovih dana potpisati i prvi međudržavni ugovor o solidarnosti po pitanju opskrbe plinom, koji je među prvim takvim u Europi.

Osvrnuo se i na najavljeno širenje kapaciteta LNG terminala na Krku, pri čemu se očekuje da će i Slovenija biti zainteresirana za dobavu plina preko tog terminala.

Važna uloga vodika za sigurnost opskrbe energentima

Vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora Orbica Branko Roglić izjavio je da je njegova kompanija po pitanju energetske krize 'imala jako veliku sreću' jer se pravovremeno dobro postavila, a u ovoj godini je ostvarila rast prihoda na godišnjoj razini za 350 milijuna eura.

Štoviše, Roglić je istaknuo da je situacija u Orbicu najbolja u povijesti tvrtke, trenutno posluje i bez kreditnih opterećenja, a na pitanje novinarke da otkrije tajnu svog uspjeha, rekao je da je to 'skromnost i poštenje'.

Računi za energiju su im porasli, no zato je tvrtka štedjela na drugim stvarima, a Roglić je između ostalog najavio da će kompanija na krovovima svih svojih skladišta i logističkih centara izgraditi solarne elektrane.

Predsjednica Uprave tvrtke Indeloop Danica Maljković, ujedno i predsjednica Grupacije za vodik pri Udruženju energetike Hrvatske gospodarske komore, rekla je da su zbivanja u Europi s početka ove godine značajno ubrzala procese oko korištenja vodika.

Kada je u pitanju sigurnost opskrbe, rekla je Maljković, u Europi su svjesni da se ona ne može postići samo s obnovljivim izvorima, pa je tu kao ključna prepoznata uloga vodika.