"Prvi koraci bit će intenziviranje i jačanje suradnje s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, prvenstveno zato što imamo više od 7500 njihovih zahtjeva. Rješavanjem tih zahtjeva pomoći ćemo županijama, gradovima i općinama u njihovom investicijskom ciklusu i aktivnostima", kaže Banožić.

Od lokalne samouprave očekuje pomoć u evidentiranju državnih nekretnina na njihovom području.

"U nemalom broju slučajeva imamo situaciju da podaci u internoj evidenciji Ministarstva ne odgovaraju činjeničnom stanju na terenu, zbog čega kontinuirano radimo na dopunjavanju i ispravljanju registra. Cilj nam je rješavanje imovinsko-pravih odnosa na području jedinica lokalne samouprave, a pretpostavka tome je točna evidencija nekretnina", kaže novi ministar državne imovine.

Dodaje da se akcijskim planom koji se veže na pismo namjere za uvođenje eura, planira raspisivanje natječaja ili nekog drugog odgovarajućeg postupka za smanjenje vlasničkog udjela RH u trgovačkim društvima u kojima država ima manje od 25 posto, a tu je i donošenje Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu i kontinuirano praćenje ostvarenja financijskih poslovnih ciljeva u tvrtkama koje se nalaze na popisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Stvoreni uvjeti za aktivaciju državne imovine

Na pitanje slijedi li kontinuitet politike bivšega ministra Gorana Marića ili novosti u radu, Banožić odgovara da je zadnje tri godine, od kada je osnovano Ministarstvo, učinjeno mnogo: stvoren je zakonodavni okvir, poput Zakona o upravljanju državnom imovinom, Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora i Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu čije je e-savjetovanje završeno te će na sjednici Vlade biti krajem rujna ove godine.

"Stvoreni su uvjeti za aktivaciju i oživljavanje državne imovine. Mnogo je posla preda mnom i mojim suradnicima. Poduzet ćemo sve kako bi u cijelosti svu državnu imovinu stavili u funkciju i tako doprinijeli punjenju proračuna", kaže Banožić.

Na pitanje kakva je budućnosti ministarstva i koji je njegov stav o tome, budući da se u javnosti spominjalo ukidanje ili uklapanje u druge institucije, Banožić odgovara da je Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem u mnogim procesima pokazala političku odvažnost i hrabrost i uhvatila se u koštac s problemima, a jedan od njih je bio i zanemarivanje odnosa prema državnoj imovini.

"Osnivanjem Ministarstva započeli su procesi koji su se odrazili na pozitivne učinke u upravljanju državnom imovinom, pozitivni utjecaji na gospodarski rast, demografske procese, zaposlenost i prihode državnog proračuna. Dolaskom na dužnost ministra, još sam više spoznao koliko je bilo prijeko potrebno osnivanje Ministarstva zbog rješavanja pitanja zapuštene imovine, prepreka s kojima se susreću jedinice lokalne i regionalne samouprave, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, evidentiranja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske", kaže Banožić.

Upitan koja je najperspektivnija državna imovina i kako će se prema njoj postaviti, navodi da veliki potencijal predstavljaju turističko zemljište neprocijenjeno u temeljni društveni kapital kod pretvorbe društvenih poduzeća, kampovi i nekretnine na kojima će se novim zakonom o neprocijenjenom građevinskom zemljištu riješiti dugogodišnji imovinsko-pravni sporovi.

"Tu su dakako i bivše vojne nekretnine, stanovi, poslovni prostori, garaže u vlasništvu države. Kao što sam već spomenuo, zatražiti ću od općina, gradova i županija maksimalni angažman i suradnju po pitanju evidentiranja nekretnina, dostavljanja potpune dokumentacije kako bi do kraja mandata ove Vlade riješili što više njihovih zahtjeva i priveli svrsi državnu imovinu", kaže Banožić.

Na prigovore u javnosti da Ministarstvo državne imovine koči privatizaciju i afirmira pristup "državnog kapitalizma", Banožić odgovara da u suradnji s resornim ministarstvima i na temelju analize o financijskim pokazateljima poduzeća u kojima država ima vlasničke udjele, treba donijeti prijedlog odluke za privatizaciju.

"Jasno je da bi se država trebala što manje uplitati u vlasničku strukturu pojedinih poduzeća, no isto tako država je dužna provjeriti bonitet budućih ulagača u određena poduzeća i onda donijeti odluku. Dakle, odluka mora biti isključivo na razini Vlade, a ne mene kao ministra. Ministarstvo državne imovine provodit će odluke donesene na sjednicama Vlade", zaključuje Banožić.