U emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna" gostovao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel. Istaknuo je kako zahtijevaju da u iduće četiri godine prosječna neto plaća u Hrvatskoj bude najmanje 1500 eura, a minimalna barem 50 posto prosječne plaće
'Tražimo da u Hrvatskoj, zbog nedostatka radnika, galopirajuće inflacije, pada standarda građana plaće moraju rasti. Pozdravljamo porast plaće, ma koliko god je četiri posto malo. Sindikati su morali 13 rundi pregovora održati s Vladom da bi za četiri posto podigli sada, a da bi do kraja godine pokušali podići za još četiri posto', rekao je Novosel.
Istaknuo je kako je u privatnom sektoru situacija složenija i teža, ali da svejedno smatraju da i kod njih ima prostora za podizanje plaća.
'Naš realni standard gotovo je u pola manji od standarda Njemačke, Irske, gdje najviše naših radnika odlazi. Mi ne zahtijevamo da imamo iste plaće kao oni, znamo da je to nemoguće u ovom trenutku. Zahtijevamo da u naredne četiri godine plaće moraju rasti do najmanje 1500 eura prosječne neto plaće, a sada je 980 eura. Da minimalna plaća bude 50 posto prosječne plaće, odnosno 750 eura. U Njemačkoj je danas minimalna plaća 1600 eura', rekao je Novosel za Hrvatski radio.
Dodao je da je ključni instrument za postizanje tih plaća znatno veći udio radnika u privatnom sektoru nego što ih ima u državnom i javnom.
'U ovom trenutku u privatnom sektoru samo sektor graditeljstva ima kolektivni ugovor potpisan na razini sektora koji je proširen na sve pravne osobe. Državni inspektorat i porezna inspekcija mogu nadzirati isplatu cjelovite plaće obračunate kolektivnim ugovorom na razini cijelog tog sektora. Masa poslodavaca u Hrvatskoj lovi u mutnom i koristi situaciju sive zone da radniku obračuna i plati doprinose na mirovinsko, zdravstveno .... na minimalnu plaću jer to mora, a drugo smatraju da ne moraju. Sve drugo što daju radniku je ono što je ministar Marić javno dao', naglasio je Novosel.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske rekao je kako poslodavci u izvanrednim situacijama (rat u Ukrajini, porast cijena energenata) maksimalno nastoje negirati mogućnost bilo kakvog povećanje plaća.
'Ne možemo prihvatiti činjenicu da uvijek u ovakvim globalnim problemima netko može kontinuirano govoriti - e sada ne možemo ništa, a onda iza takvih kriza uvijek isplivaju pojedinci koji odjednom postanu tajkuni. Kako?', upitao je Novosel.
'U najtežim vremenima, pretvorbe i privatizacije, u ekonomskoj krizi 2007. - 2015. dobili smo nove tajkune, nove bogataše. Od kuda? A govorimo da se u takvoj krizi nema za povećanje plaća. Ima se, ali neki moraju shvatiti da se u Hrvatskoj ne može obogatiti preko noći. Poduzetništvo je prekrasna stvar, ali ima svoj put stjecanja dobiti, profita, a on se ne može steći preko noći i na uštrb radnika i plaća radnika', istaknuo je Novosel.