Program je definirao četiri posebna cilja na koja je usmjeren: stvaranje uvjeta za otpornije i konkurentnije obrte, male i srednje poduzetnike; podrška održivijem, zelenijem poslovanju obrta, malih i srednjih poduzetnika, razvoju inovacija te digitalnoj transformaciji poslovanja; razvoj društvenog poduzetništva, društvene i solidarne ekonomije te na koncu podrška poduzetnicima u razvoju održivog, otpornog i konkurentnog turizma, kao i kulturnih i kreativnih industrija.

U skladu s ciljevima, utvrđene su mjere i aktivnosti koje bi trebale pomoći u većoj konkurentnosti obrtnika i poduzetnika te u prelasku na održivije poslovne modele, kao i promjeni poslovanja u smjeru boljeg i učinkovitijeg korištenja resursa.

A sve te mjere daju se svesti pod zajednički nazivnik – potpore, odnosno njihove različite oblike. Savjetovanje je otvoreno do 7. travnja.

Krvna slika zagrebačkih poduzetnika

Kada se pogleda njihova krvna slika, jasno je da zagrebački poduzetnici i dalje zauzimaju dominantnu poziciju na karti Hrvatske. Naime nešto više od trećine ukupnog broja poduzetnika u nacionalnom gospodarstvu dolazi iz metropole te zauzimaju udjel od 34,3 posto u ukupnom BDP-u Hrvatske, zapošljavaju 38 posto od ukupnog broja zaposlenih kod svih poduzetnika te ostvaruju 48,7 posto ukupnih prihoda i 38,4 posto dobiti hrvatskih poduzetnika.

Podaci otkrivaju i da je u posljednjih pet godina broj poduzetnika u Hrvatskoj i Zagrebu imao kontinuiran rast, s time da je rast njihova broja u 2022. u odnosu na 2018. bio nešto veći na nacionalnoj razni (15,1 posto) nego što je bio u Gradu Zagrebu (13,9 posto).

Analiza kretanja broja poduzetnika i zaposlenih po područjima djelatnosti za desetogodišnje razdoblje od 2013. do 2022. u Zagrebu pokazuje povećanje broja poduzetnika s 33.329 na 50.012, što čini prosječnu godišnju stopu rasta od 4,6 posto. Iako je broj zaposlenih kod poduzetnika od 2013. (335.381) do 2017. godine (331.978) bio u laganom padu i stagnaciji, od 2018. (33.093) do 2022. (379.000) u konstantnom je porastu.

Najznačajnije povećanje broja poduzetnika u Zagrebu zabilježeno je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, u kojima se njihov broj u devet godina povećao za 3516 ili 67,5 posto, slijede informacije i komunikacije s povećanjem od 55,6 posto te građevinarstvo, u kojem je broj poduzetnika povećan za 61,8 posto.

U promatranom razdoblju samo su tri djelatnosti imale smanjenje broja poduzetnika: rudarstvo i vađenje, financijske i djelatnosti osiguranja te javna uprava i obrana, uz obvezno socijalno osiguranje.

Od svih promatranih djelatnosti najveća prosječna godišnja stopa rasta broja poduzetnika zabilježena je u djelatnosti umjetnost, zabava i rekreacija (9,7 posto), a slijedi pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane (9,1 posto).

Iz objavljenih podataka vidljivo je da u promatranom razdoblju dominantnu ulogu u ukupnom broju poduzetnika imaju mikro i mali poduzetnici te bilježe kontinuirani rast, a kod srednjih i velikih u 2021. došlo je do manjeg pada broja poduzetnika u odnosu na godinu prije, da bi se u 2022. godini ponovno zabilježio i njihov rast.

Zabrinjavajući trend kod obrtnika

Kada se pogledaju podaci za obrtnike, oni otkrivaju zabrinjavajuće trendove. Tako je primjerice broj obrtnika 2013. godine u Zagrebu bio 10.905, s 14.381 zaposlenom osobom.

U 2022. broj obrtnika u Zagrebu bio je 14.173, a zaposlenih kod njih 11.133. Isti trend je u istom periodu zabilježen na razini cijele Hrvatske, samo što je pad zaposlenih kod obrtnika u Hrvatskoj iznosio četiri posto, a u Zagrebu 22,6 posto.

U ove podatke uključeni su samo obrtnici kojima je obrt prva i jedina djelatnost, a ne i oni koji imaju otvoren obrt uz radni odnos.

Gledano po djelatnostima, najveći rast broja obrta i obrtnika u Hrvatskoj bio je u informacijama i komunikacijama te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, a ista situacija je u Gradu Zagrebu.

Pad broja obrta na razini Hrvatske i Zagreba zabilježen je u pružanju smještaja te pripreme i usluživanja hrane, kao i u trgovini na veliko i malo.

Vanjskotrgovinski deficit najveći u posljednjih deset godina

Vrijednost robne razmjene Grada Zagreba s inozemstvom u 2022. iznosila je 237,7 milijardi kuna, što je povećanje od 135,6 posto u odnosu na 2013., kada je iznosila 100,9 milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 34 posto te je ostvaren vanjskotrgovinski deficit u 2022. u iznosu od 117,1 milijardu kuna, što je ujedno najviši deficit u posljednjih deset godina.

Financijski rezultati poslovanja za 50.012 zagrebačkih poduzetnika u 2022. pokazuju da su ostvarili 535,7 milijardi kuna ukupnih prihoda, 510,3 milijarde kuna ukupnih rashoda, 35,7 milijardi kuna dobiti razdoblja, 17,5 milijardi gubitka razdoblja te neto financijski rezultat, tj. neto dobit u iznosu od 18,2 milijarde kuna.

Iako su prihodi poduzetnika u 2022. porasli za 23,7 posto u odnosu na prihode iz 2021., ostvarena neto dobit u 2022. manja je za 5,41 milijardu kuna.

Od 50.012 zagrebačkih poduzetnika najveći broj čine mikro poduzetnici (44.432, 88,9 posto), slijede mali poduzetnici, kojih je bilo 4735 (9,5 posto), zatim srednje veliki poduzetnici (655, 1,3 posto), a najmanje je bilo velikih poduzetnika - 190 (0,4 posto).

Mikro, mali i srednji poduzetnici u 2022. su zapošljavali 228.100 ili 60,2 posto svih zaposlenih kod poduzetnika, ostvarili su 237,2 milijarde kuna ili 44,3 posto ukupnih prihoda, 225,5 milijardi kuna ili 44,2 posto ukupnih rashoda te 23,1 milijardu ili 67 posto dobiti razdoblja svih poduzetnika.

Najveći broj zaposlenih u 2022. imali su poduzetnici iz sektora trgovine na veliko i malo (92.979), a odmah iza njih je prerađivačka industrija (52.318).

Trgovci s najvećim prihodima

Najveće ukupne prihode u glavnom gradu u 2022. godini ostvarili su trgovci na veliko i malo, i to 200,5 milijardi kuna, što predstavlja udio od 37,4 posto u ukupno ostvarenim prihodima zagrebačkih poduzetnika.

Zagrebački poduzetnici su u 2022. ostvarili izvoz u vrijednosti od 111,8 milijardi kuna, uvoz od 121,1 milijardu kuna te vanjskotrgovinski deficit od 9,3 milijarde kuna.

Ukupnoj vrijednosti izvoza najviše je pridonijela prerađivačka industrija s 32,6 milijardi kuna, zatim opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija s 26,5 milijardi kuna.

Najveći uvoznici bili su pak trgovci na veliko i malo sa 61,5 milijardi kuna uvoza i prerađivačka industrija s uvozom od 41,6 milijardi kuna. Ove dvije djelatnosti imaju udjel od 85 posto u ukupnom uvozu.

Mali, srednji i veliki poduzetnici u 2022. su ostvarili pozitivan konsolidirani financijski rezultat, a mikro poduzetnici iskazali su negativan financijski rezultat, tj. neto gubitak u visini od 6,4 milijarde kuna.

Godinu ranije mikro poduzetnici su, kao i svi ostali, imali pozitivan financijski rezultat, odnosno poslovali su s neto dobiti.

Najniže plaće kod mikro poduzetnika

Podaci otkrivaju i da su mikro poduzetnici od svih skupina isplaćivali najniže prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom. U 2022. prosječna mjesečna neto plaća koju su mikro poduzetnici isplatili po zaposlenom iznosila je 5296 kuna i bila je za 2694 kune ili 33,7 posto niža od prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom kod svih poduzetnika, a u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću isplaćenu po zaposlenom kod velikih poduzetnika bila je niža za čak 3907 kuna ili 24,5 posto.

Zanimljiv podatak je i da su mikro i mali poduzetnici tijekom 2021. i 2022. više izvozili nego uvozili, odnosno ostvarili su pozitivan trgovinski saldo, dok su srednje veliki i veliki poduzetnici u istom razdoblju ostvarili vanjskotrgovinski deficit.