Hrvati nisu iskazali preveliko zanimanje za upis državnih obveznica na trogodišnji rok. Njih šest tisuća kupilo je obveznice vrijedne gotovo 155 milijuna eura, što je znatno manje nego lani, kada ih je kupilo čak 45 tisuća građana u vrijednosti većoj od milijardu i tristo milijuna eura. Konačni iznos ovoga, drugog izdanja narodnih obveznica doznat ćemo u srijedu, nakon upisa institucionalnih ulagača.
Štednja Hrvata samo u bankama doseže nemalih 37 milijardi eura, no građani ovaj put nisu pohrlili u kupnju državnih obveznica. Trogodišnji rok i malo niže kamate nego lani odbili su mnoge koji ipak pozitivno gledaju na ulaganja u državne vrijednosne papire, javlja HRT.
Nakon lanjskog buma kada je obveznice u ožujku kupilo čak sedam puta više građana, zanimanje je splasnulo jer ovo je već treće ovogodišnje izdanje vrijednosnih papira, s najnižim kamatama.
vezane vijesti
Minimalne kamate od 3,1 posto još su dobar poticaj s obzirom na to da su kamate koje na oročenu štednju daju banke mnogo nepovoljnije, samo oko jedan posto. Građani su obveznice većinom upisivali digitalno, a manje u poslovnicama Fine.
- Prva kuponska kamata bit će isplaćena 12.srpnja iduće godine, 2026. sljedeća, dok će zadnja kamata uz glavnicu biti isplaćena 2027. Ono što je važno da je ovo neoporezivo ulaganje i čisti iznos koji će građani dobiti na svoje račune, rekla je Gordana Soldo, savjetnica Uprave Fine.
Slabiji odaziv građana za Vladu nije podbačaj jer će obveznice u srijedu još upisivati banke i fondovi te će iznos ovog drugog izdanja ipak biti veći.
- Tri godine možda je predugačko za građane. Isto tako, činjenica je da je do ovog izdanja došlo nepunih mjesec dana nakon izdanja trezorskih zapisa, možda je dio građana uložio u trezorske zapise, pa sada nije ulagao u obveznice. Možda je i turistička sezona, može biti više razloga, rekao je Marko Primorac, ministar financija.
Vlada za rujan već najavljuje novi krug upisa trezorskih zapisa. Državi je cilj manje se zaduživati na inozemnom tržištu, omogućiti građanima da u inflaciji oplode ušteđevinu i da udio javnog duga koji drže Hrvati dosegne barem deset posto.
