Približno 300.000 zaposlenih i 40 tisuća umirovljenika prestat će od studenoga plaćati krizni porez. Plaća ili mirovina bit će četiri posto veća. Vlada Jadranke Kosor uvela je krizni porez u kolovozu 2009. da stabilizira javne financije i izbjegne smanjenje proračunskih plaća i mirovina, piše Večernji list
Plaćao se na sva primanja iznad 3.000 kuna, niža stopa povučena je u srpnju, a viša, kojom je država zavukla ruke u džep 340.000 građana s primanjima većima od 6.000 kuna, odlazi u povijest 31. listopada
Krizni je porez plaćalo oko 1,3 milijuna radnika i umirovljenika. Vlada ga je povukla jer se suočila s kritikama da je produbila krizu te smanjila standard i potrošnju. Prosječna plaća u RH iznosi 5.323 kune i realno vrijedi oko četiri posto manje nego lani, upravo zato što je oko 3 posto prosječnih primanja završilo u državnoj blagajni. Krizni je porez donio proračunu oko dvije milijarde kuna. Prosječno plaćeni radnici ostali su bez 3.000 kuna, a liječnici ili sveučilišni profesori bez oko 7.000 kuna.
Ana Lokin, analitičarka PBZ-a, kaže da srpanjsko ukidanje krizne stope od dva posto nije donijelo veće pozitivne efekte na potrošnju. Ne vjeruje da će i od studenoga trgovcima procvasti ruže.
'Potrošnja će pred Božić biti bolja od prošle godine. To je jednokratni učinak. Uz poduzetnički pesimizam, visoku stopu nezaposlenosti i niže plaće, bez obzira na krizni porez, neće biti oporavka potrošnje', kaže A. Lokin.
Jedna smo od rijetkih zemalja u regiji koja i ove godine ima negativnu stopu rasta, nezaposlenost se opet povećava. Očekuje se da će do proljeća i sezonskog zapošljavanja dostići brojku od 320 tisuća. Analitičarka Lokin vjeruje da se tržište rada neće oporaviti do druge polovice 2011. godine.