Nakon valutnog potresa 15. siječnja kada je Švicarska središnja banka iznenada napustila fiksni tečaj franka uz euro, druge vezane valute odjednom su se našle u središtu globalne pozornosti. U Europi su u fokusu danska kruna i češka kruna, kao dvije valute u kojima analitičari vide paralele u odnosu na švicarski franak. Pritisak danske krune s vezom uz euro natjerao je dansku središnju banku Nationalbanken u rezanje kamatnih stopa već tri puta, do trenutnih negativnih 0,50 posto te intervenciju na tržištu u siječnju s prodajom, prema nekim procjenama, oko 100 milijardi danskih kruna, odnosno oko 13 milijardi eura ili oko pet posto danskog BDP-a. Analizu potpisuje John J. Hardy, rukovoditelj strategije za Forex u Saxo Banku, međunarodnoj investicijskoj banci
Ali Danska nije Švicarska, danska je kruna slabo tražena valuta na tržištu kapitala, a i nema tradiciju utočišta kao što je to slučaj s frankom. Danci također imaju ogromnu mirovinsku imovinu u drugim valutama i borit će se svim snagama da zadrže tu vrijednost kroz definirani tečaj. Nationalbanken je već u dosluhu s Danskom riznicom da prestanu s dugoročnim zaduživanjem kako bi natjerali kupce danske krune da zadrže neatraktivne, kratkoročne instrumente s negativnim prinosom. Uz sve to, vezani tečaj zadnja je valuta u sklopu okvira ERM II, prema kojem vezanost mora braniti i Europska središnja banka (ECB).
Češka krunajoš je zanimljivija studija slučaja jer valuta nije vezana uz euro nego je Češka središnja banka (CNB) definirala donju granicu od 27.00 u odnosu eura i češke krune kao alat monetarne politike radi izbjegavanja deflacije i stimuliranja češke industrije. Potez na koji ih je inspirirala Švicarska središnja banka (SNB). Samo što se ne čini više tako inspirativnim. Špekulanti na tržištu valutama u tom slučaju možda imaju bolje šanse nego s danskom krunom, ali i i dalje se bave s valutom kojom se slabo trguje i koju određuje središnja banka. Razlika je i da je CNB odredila i vremenski slijed za donju granicu, što SNB primjerice nije napravila. Znači li to da češku krunu čeka volatilnost kada se CNB odluči udaljiti od svoje postojeće politike, sljedeće godine? Kratkoročno gledajući, znat ćemo postoji li bilo kakav trenutni pritisak na vezanost valute čim Češka središnja banka u četvrtak, 5. veljače, objavi podatke o svojim rezervama.
Izvan Europe, u fokusu su izvoznici nafte na arapskom poluotoku, a njihova vezanost uz američki dolar je pod značajnim pritiskom radi gospodarskih poteškoća izazvanih niskim cijenama nafte, izraženim u dolarima. No, preživjeli su oni i veće udare zahvaljujući ogromnim rezervama, pa čak i ako jaki dolar nastavi slabiti gospodarstva arapskih država ili ako se ponovi situacija visoke cijene nafte i slabog dolara.
Na istoku pak leži svjetski najznačajnija valutna veza: kineska valuta s vezanim tečajem u odnosu na dolar, ali tu se radi o prilagodljivom tečaju s kojim Kina upravlja. Tijekom prošle godine, Kina se napokon uhvatila u koštac s najvećim kreditnim mjehurom kojeg je svijet ikada vidio, a poteze je odlučila povući u vrijeme kada je američki dolar, s kojim je juan očito najviše povezan, u uzlaznom trendu. Istovremeno, druge dvije najveće valute, japanski jen i euro, značajno devaluiraju. Znači li to da nas čeka devaluacija juana? Neki znakovi pritiska se već očituju: tečaj dolara i kineskog juana gotovo je na najvišim razinama u posljednje dvije godine, što se nije dogodilo još od devaluacije juana 1994. godine. Svijet će se morati zaštiti od mogućih posljedica devaluacije jer bi to moglo dovesti do novog vala deflacije diljem svijeta i unijeti gotovo nepodnošljiv dodatni pritisak na oslabljeni sustav svjetskih valuta. Devaluacija juana najvjerojatnije će značiti početak kraja sustava valuta prema post-Bretton Woods monetarnoj politici iz 1971. Što je najvažnije, to će značiti da Azija i Kina moraju izaći s novim ekonomskim modelom, čak i ako pokušaju vratiti vrijeme unatrag s devaluacijom valute radi očajničkog pokušaja da se povuku iz deflacijske implozije kreditnog balona.
