Globalno gospodarstvo ove bi godine trebalo rasti po stopi od 5,7 posto, nakon oštrog pada, od 3,4 posto, u pandemijskoj 2020. godini, objavila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), blago snizivši svibanjsku procjenu, za 0,1 postotni bod.

Za 2022. sada predviđaju da će rast usporiti na 4,5 posto, čime su pad podigli dosadašnju procjenu za 0,1 postotni bod.

Američkom gospodarstvu ove godine predviđaju rast od šest posto, više-manje u skladu sa svibanjskom procjenom, nakon čega bi u 2022. najveće svjetsko gospodarstvo trebalo usporiti, na 3,9 posto. Procjena za iduću godinu time je poboljšana za 0,3 postotna boda.

Za Kinu, drugo po veličini gospodarstvo svijeta, potvrđene su procjene rasta, od 8,5 posto u ovoj godini i od 5,8 posto u 2022.

Procjena rasta eurozone u ovoj godini podignuta je za postotni bod, na 5,3 posto, a u idućoj za 0,2 postotna boda, na 4,6 posto.

Fleksibilnost i smjernice

Brzi oporavak vratio je globalni bruto domaći proizvod (BDP) na pretpandemijsku razinu, navodi OECD, premda aktivnosti još zaostaju u mnogim zemljama u razvoju gdje je procijepljenost i dalje niska, dodaju.

U OECD-u očekuju da će inflacija krajem godine dosegnuti vrhunac u prosjeku od 4,5 posto u skupini 20 najvećih i gospodarstava u razvoju, potaknuta oporavkom potražnje za robom i problemima u lancu opskrbe.

Do kraja 2022. rast cijena trebao bi po njihovim procjenama usporiti na 3,5 posto.

Većina središnjih bankara i vlada zasada procjenjuje da je trenutačni skok cijena privremena reakcija na oporavak, a ne uvod u trajno razdoblje veće inflacije, premda rasprave oko toga ni izdaleka još nisu okončane, primjećuje Reuters.

Središnjim bankama OECD je savjetovao da zadrže labavu monetarnu politiku, ali i da daju jasne smjernice koliko su povećanje inflacije spremne tolerirati.

Vlade su pozvali da ostanu fleksibilne u pitanju financijskih potpora gospodarstvu i da izbjegnu njihovo smanjenje sve dok su kratkoročni izgledi nejasni.