Inovativan i originalan koncept Muzej iluzija pokrenuli su 2015. Tomislav Pamuković i Roko Živković. U narednih šest godina proširili su se putem franšiza na 27 lokacija u 20 država.

Velika ekspanzija krenula je kad je 65-postotni udio u tvrtki Metamorfoza, koja upravlja Muzejom iluzija, preuzeo fond Invera Equity Partners na čelu sa Slavenom Kordićem i Kemalom Sikirićem u srpnju 2021. godine.

Postavljen je novi menadžment firme i uveden novi korporativni poslovni model, odnosno lanac se više ne širi isključivo franšizom, već se otvaraju muzeji u vlasništvu Metamorfoze.

Prošle godine otvorili su 13 novih lokacija, od toga šest vlastitih muzeja, i to sve redom u SAD-u, među njima i onaj najveći u Las Vegasu.

U ovoj godini lanac Muzeja iluzija povećat će se za čak 18 novih lokacija.

Povećanjem broja muzeja rasle su i financijske brojke. Lani su im se prihodi popeli na 23 milijuna eura, a EBITDA (op.a., dobit prije poreza, kamata i amortizacije) na oko šest milijuna. Za usporedbu, Metamorfoza je prije ulaska Invere u vlasništvo ostvarivala dva milijuna eura prihoda dok joj je EBITDA iznosila oko 800 tisuća.

Zaposlenih je više od 350, od čega ih je najviše u Zagrebu, otprilike 80.

Izniman uspjeh Muzeja iluzija i Invere prepoznalo je i tportalovih 100, naši ključni suradnici, komentatori, sugovornici, analitičari i kroničari, te su nominirali Kordića za nagradu Vizionar godine.

U Americi otvarate muzeje koji imaju od 700 do 1500 kvadrata. Zar Zagreb ne zaslužuje isto takav grandiozni muzej? Ipak je ovdje sve počelo.

Slažem se. Ali to mora biti jako dobra lokacija. Muzej u Las Vegasu ima 1500 kvadrata jer je on naš flag ship za cijeli svijet. Ne možemo si dozvoliti da u Zagrebu zarađujemo manje nakon preseljenja. Bilo je nekih razgovara, ali zasad ništa konkretno. Možda kad bi došla podrška Grada Zagreba. Ipak smo mi equity fond koji upravlja novcem naših investitora. Iza svake odluke mora stajati matematika.

Koji vam muzeji najbolje rade?

Gledano po prihodima - Vegas, a po dobiti su to Charlotte, Denver, New York i Atlanta. U Zagrebu ulaznica košta devet eura, a u Vegasu 47 dolara. Kod nas moraš prodati pet ulaznica da bi došao na vrijednost jedne iz Vegasa. Opet, s druge strane, u Zagrebu je manja renta, a u Vegasu je puno veća. Zagreb ima 120.000 posjetitelja godišnje dok New York i jače lokacije u SAD-u imaju 300 do 350 tisuća. Vegas, koji je otvoren u rujnu prošle godine, može godišnje primiti pola milijuna posjetitelja.

Agresivno se širite u SAD-u. Pretpostavljam da vas na to motivira upravo ta veća kupovna moć Amerikanaca.

Istina. Ljudi u SAD-u su navikli trošiti za kulturu i zabavu, odnosno edutainment, što im mi nudimo. Osim toga su škole prepoznale STEM sadržaj u našim muzejima. Prvi smo se probili s tim obrazovnim dijelom u Europi, a sad isto to radimo u Americi. Preko tjedna, od ponedjeljka do četvrtka, muzeji su nam puni školske djece. A za vikend su u njima parovi i roditelji s djecom. Za Amerikance je to dobar večernji izlazak.

Postavili ste si cilj imati 100 muzeja do 2026. Trenutno ste na pola puta. Što otvarate ove godine?

U SAD-u gradimo Cleveland, St. Louis, San Diego i Seattle. U Europi Kopenhagen i Manchester. To je šest muzeja kojima ćemo mi upravljati. Uz to, otvorit ćemo ih još 12 putem franšiza, a među njima će biti, između ostalih, Boston, Ottawa i Lille.

Osnivači Muzeja iluzija širili su se isključivo franšizno. Zbog čega ste odlučili graditi vlastite muzeje? Zar to nije puno skuplje?

Ekonomika nam je pokazala da bi to bilo isplativo. Kad smo skalirali biznis i otvorili prvi svoj muzej, vidjeli smo da je to bingo. Povrat investicije je brz i sav prihod i dobit koje smo inače ostavljali franšizerima sad zadržava naša tvrtka - Metamorfoza. Plan nam je da od tih zacrtanih 100 muzeja barem 20 do 22 budu naša.

Koliko vas košta investicija po muzeju?

To vam jako varira. Svi naši muzeji smješteni su na vrlo prominentnim lokacijama. Postoje gradovi koji su jako, jako skupi, poput Las Vegasa i New Yorka. Rekao bih da se investicija po muzeju kreće od 2,5 do 15 milijuna eura.

Sigurno se za te lokacije tučete s velikim kompanijama. Kako ih uspijete nadmašiti? Novca ipak nemate više od njih.

Nemamo, ali imamo mogućnost kreirati više footfalla. Vlasnici tih ekskluzivnih lokacija vole ispred njih vidjeti gužvu, šušur. A mi možemo dovesti od 300 do 500 tisuća posjetitelja godišnje. Primjerice, u Londonu smo pregovarali s kraljevskom kućom, odnosno Krunom. Od Piccadillyja do Oxford Streeta, sve je njihovo. Njima je naš koncept bio jako zanimljiv jer je taj dio Londona nakon korone izgubio jako puno posjetitelja. Htjeli su ga revitalizirati. Iz prostora u kojem se nalazi naš muzej u Las Vegasu izbacili smo Netflix. U Denveru smo prvo izgubili od Tesle, znači Elon Musk nas je izbacio, da bismo zatim mi pobijedili Samsung i Nike. To su ti big boys s kojima se borimo.

Osim Muzeja iluzija, vaš fond Invera dosad je preuzeo hrvatski web servis Kompare i slovenskog proizvođača drvenih montažnih kuća Marles. To su totalno različite industrije. Čime se vodite prilikom odabira firmi za ulaganje?

Kad gledate izvana, to jesu različite tvrtke, ali u svojoj naravi su vrlo slične priče. Sve tri tvrtke imaju izuzetno dobar proizvod ili brend. A druga stvar je to da se sva tri biznisa mogu jako dobro skalirati, odnosno mogu im se povećati prihodi bez velikih troškova. Muzej iluzija je globalan proizvod. Kompare smo preuzeli prije godinu dana i promet im se skoro udvostručio. To je odličan proizvod koji ljudima rješava jako puno financijskih problema - pronalazi im najpovoljnija auto osiguranja i telekom pakete. Proširit ćemo usluge na stambene i potrošačke kredite, osiguranje imovine te druge vrste osiguranja. Ideja s Kompareom je da on bude one stop shop za osobne financije. Marles je pak tvrtka koja postoji gotovo 80 godina, a izvoze montažne drvene kuće po cijelom svijetu, od Zanzibara do Amerike. Vrlo su jak brend, ali su im problem bili zastarjeli poslovni procesi. Imali su nisku profitabilnost i naš je zadatak da se ona poveća. Osim toga, zakonodavstvo EU-a promiče i podupire drvenu gradnju s ciljem smanjenja emisija CO2, tako da su montažne kuće budućnost.

Imate li na meti neke nove tvrtke koje biste preuzeli?

U pregovorima smo s dvije firme. Jedna dolazi iz entertainment sektora. I još smo u razgovorima oko dovođenja jednog jakog beauty brenda. Više od toga ne mogu vam reći.

Možete li na primjeru Metamorfoze objasniti što vi to donosite tvrtkama, a da one ne bi to mogle same? Da malo objasnite ulogu private equity fondova.

Puno vam toga ovisi o željama i motivacijama vlasnika. Tomislav i Roko, osnivači Metamorfoze, pet godina sami su vodili biznis. Rekli su nam da su u tom periodu pet ili šest puta zbog posla proputovali cijeli svijet. Ako paralelno radite i toliko putujete, to je iznimno naporno. Dođe do zamora materijala. Tražili su partnera koji može preuzeti dobar dio tog operativnog tereta. Isto tako su rekli da vjeruju u svoj koncept i da ne žele prodati 100 posto tvrtke. Našli smo se na omjeru 65 – 35. Znači, željeli su zadržati dio svog vlasništva i s nama napraviti još bolju i veću priču. Zatim smo razgovarali o tome kako to napraviti. Odlučeno je da idemo u dokapitalizaciju od tri milijuna eura i gradnju vlastitih muzeja. Za to inače treba jako puno financijskih sredstava, a mi smo do sada u tu svrhu prikupili više od 50 milijuna eura eksternog financiranja.

Koje pozicije u firmi trenutno obnašaju utemeljitelji Muzeja iluzija - Tomislav Pamuković i Roko Živković?

Roko radi u marketingu dok se Tomislav bacio na razvoj novih i još zanimljivijih eksponata. Sukladno novoj strategiji, za vođenje tvrtke doveli smo nove ljude i pojačali cjelokupan menadžment.

Sami pristupate tvrtkama koje su vam zanimljive za ulaganje ili poduzetnici dolaze vama?

Obično mi dođemo njima. To vam je kao kad imate neku simpatiju. Prvo trebate vidjeti nekog tko vam se stvarno sviđa. Pristupaju nam razni ljudi sa svojim idejama, ali najbolje prilike i najbolji poduzetnici su oni koji te, čak bih rekao, skoro i ne trebaju. U ove tri godine rada fonda pogledali smo oko 600 manjih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj i regiji. Od toga, u Sloveniji 300, u Hrvatskoj 250, a ostalo u BiH i Srbiji.

Onda imate dobar pregled krvne slike poduzetništva u Hrvatskoj.

S poduzetnicima radim 20 godina. U posljednjih cca pet godina dogodila se prava mala revolucija. Ima jako puno malih tehnoloških tvrtki za koje nitko nije čuo. Imaju sjedište u Hrvatskoj, a gotovo 100 posto prometa ostvaruju na stranom tržištu. Brzina njihovog rasta je eksponencijalna i naprosto nevjerojatna. Primjerice, trenutno smo u pregovorima s inženjerskom tvrtkom koja je pokorila europsko tržište i sad planira svoje poslovanje proširiti u Ameriku. Tamo ih zovu njihovi kupci (partneri), sve redom renomirane svjetske kompanije, jer imaju vrhunsku kvalitetu proizvoda. U gejming industriji također razmatramo ulaganje u dvije, tri tvrtke.

Vratimo se još na Muzej iluzija. Bojite li se da će vas netko kopirati? U industriji zabave ima jako puno velikih igrača.

Spadamo u out-of-home entertainment. U ovaj segment tržišta ulaze trampolin parkovi, vodeni parkovi, mini golfovi, razni muzeji… Ta je industrija jako dinamična. U nju su ušli najveći igrači na svijetu, poput Lega, koji s Blackstonom u vlasništvu ima tvrtku Merlin Entertainment i operira atrakcijama poput London Eyea, Madame Tussauds i London Dungeona. Mislim da naš koncept možeš kopirati, ali ga je jako teško replicirati. Sad operiramo sa skoro 50 muzeja globalno, a do kraja godine bit će ih gotovo 70. To je mašinerija. Samo za research and development u ovoj godini imamo budžet od preko šest milijuna eura. Radimo s neuropsiholozima s Harvarda koji nam pomažu da što bolje napravimo iluzije. Surađujemo s dva studija koji rade za Marvel i DC Comics. S njima razvijamo nove eksponate. Pripremamo zaista fantastične nove stvari.

Vidim da vas sve to jako veseli.

Gledajte, sve što kupimo - to i živimo. Mislim da mi je to velika prednost. Većina nam života prođe na poslu. Ako nisi zadovoljan njime, tad je to grozno. Put koji smo partner i ja izabrali na početku naših poslovnih karijera je da budemo poduzetnici. On je teži, stresniji, ali radimo ono što volimo i želimo. I još jedna prednost je to što puno puta možemo birati s kim ćemo raditi.

Onda će vam biti žao kad vaš fond izađe iz Muzeja iluzija. Vremenski horizont ulaganja Invere je, ako se ne varam, pet godina.

To je takav posao. U tom periodu transformiramo poslovanje, dižemo ga na višu razinu i u konačnici prodamo. Moramo oploditi novac koji su nam dali naši investitori. Ali to za mene ne mora biti kraj u Muzeju iluzija. I kad dođe novi vlasnik, možemo razmotriti mogućnost zadržavanja manjinskog udjela u tvrtki.